U početku bazocelularni karcinom (bazaliom) počinje kao sitni biserasti čvorić prožet teleangiektazijama (proširenim kapilarama). Nešto rjeđe može početi kao sitna bezbolna erozija (ranica) koja ne cijeli. Stoga, bilo koja ranica na licu koja traje neko vrijeme pobuđuje sumnju na bazaliom.
Razlikujemo više kliničkih oblika bazalioma:
Nodularni bazaliom - oblik bazalioma s tumoroznom tvorbom različite veličine, blijedo crvene boje, glatke i sjajne površine s vidljivom mrežom proširenih kapilara.
Egzulcerirani bazaliom - čest je na licu i vlasištu, i obilježava ga skolonost ulceriranju (nastanku veće rane).
Pigmentirani bazaliom - obilježava ga prisutnost pigmenta melanina, očituje se ravnim, često u središtu udubljenim tvrdim tumorom.
Morfeiformni bazaliom - pojavljuje se obično u predjelu nosa, obraza i čela, očituje se uzdignutim bjelkastim ili žućkastim žarištem s proširenim kapilarama, vrlo rijetko ulcerira.
Cistični bazaliom - čest je u predjelu vjeđa i obraza, očituje se bjelkastim, cističnim tumorom vidljivim kapilarama na površini.
Površinski bazaliom - njegovo obilježje su eritematozna (crvenkasta) žarišta oštrih rubova, različite veličine i oblika, na površini su vidljive ljuskice i kraste smještene najviše na trupu.
Planocelularni karcinom kože javlja se u dva oblika, endofitičnom i egzofitičnom.
Endofitični oblik planocelularnog karcinoma - pojavljuje se kao plitka trajna ulceracija, koja ne pokazuje tendenciju zaraštavanju, širi se u dubinu kože te zahvaća i meka tkiva, hrskavicu itd.
Egzofitičnioblik planocelularnog karcinoma - uočava se čvorić ili veći tumor boje normalne kože ili boje mesa, često u središtu tumora dolazi do pojave krateraste ulceracije s izraženim, tvrdim rubom. Planocelularni karcinom može metastazirati u limfne čvorove, zatim u udaljene organe.
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.