Britansko istraživanje koje su proveli znanstvenici s University of Southampton pokazalo je da su više razine vitamina D kod majke tijekom trudnoće povezane s boljim razvojem mišića u djece.
Nova studija provedena u Grčkoj pokazala je da djeca koja su dojena dulje od šest mjeseci imaju bolje rezultate na testovima za procjenu kognitivnih i jezičnih sposobnosti, te motoričkog razvoja nego djeca koja uopće nisu dojena.
Danas je u Zagrebu predstavljen široj javnosti projekt SUTRA, javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD), uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED), u okviru kojeg će se trudnice educirati o primjeni bezreceptnih lijekova i ostalih oblika samoliječenja u trudnoći, od biljnih pripravaka, preko vitamina i minerala, do aromaterapije, homeopatije, kozmetike, i vrlo važne prehrane trudnica, dojilja i dojenčadi.
Prema mišljenju američkih pedijatara, dojenčad, djeca i trudnice ne bi trebali konzumirati nepasterizirano mllijeko ili sireve napravljene od sirovog mlijeka. Jednako tako, američki pedijatri smatraju da bi trebalo zabraniti prodaju svih nepasteriziranih mliječnih proizvoda u SAD-u.
Za mnoge žene koje planiraju začeti dijete u nekom trenutku svog života smatralo se da je 35. godina granica nakon koje se ulazi u rizičnu skupinu, no nova studija provedena u Švedskoj pokazala je da zona rizika počinje puno ranije, već pri kraju 20-tih.
U povodu 20 godina provođenja programa za humanizaciju rodilišta i promicanje dojenja "Rodilišta – prijatelji djece" Ministarstvo zdravlja i UNICEF su na zajedničkoj konferenciji održanoj na Svjetski dan UNICEF-a predstavili dosadašnje rezultate tog programa, ali i nove izazove u poboljšanju skrbi za djecu i majke u hrvatskim rodilištima.
Usvajanje zdravih životnih navika nekoliko mjeseci prije, kao i tijekom trudnoće, može smanjiti rizik od razvoja komplikacija kao što su preeklampsija ili prijevremeni porod, ukazuju rezultati nove studije.
U Hrvatskoj se svake godine prijevremeno rodi više od 2.000 djece, a u svijetu oko 15,1 milijun djece. Ishod prijevremenog rođenja ovisi o tome gdje je dijete rođeno i kakva mu je skrb pružena. Više od milijun prerano rođene djece, nažalost, neće doživjeti svoj prvi rođendan, a pritom se više od 75 posto smrtnih ishoda moglo spriječiti pravodobnim liječenjem i njegom.
Nova studija pokazala je da su trudnice koje su zaprimljene u bolnicu zbog zdravstvenih problema koji nemaju veze s porodom, izložene 17,5 puta većem riziku od razvoja krvnih ugrušaka.
