Prevencija vaginalnih infekcija uspostavljanjem ravnoteže vaginalne mikroflore


Prevencija vaginalnih infekcija uspostavljanjem ravnoteže vaginalne mikroflore

Kao i kod svih ostalih bolesti, prevencija je iznimno važna. Preventivne mjere su osobito važne u slučaju liječenja bakterijske vaginoze jer se ona vrlo često ponavlja (jer osnovni poremećaj imuniteta odnosno neravnoteža vaginalne mikroflore i dalje stvara povoljne uvjete za njen razvoj). Kod više od 50 posto žena, unutar perioda od 6 mjeseci nakon (primarnog) liječenja, dolazi do ponovnog javljanja vaginalne infekcije. Put izlaska iz ponavljajućih epizoda infekcija je postizanje ravnoteže vaginalne mikroflore.

Bakterijska vaginoza je neravnoteža između "dobrih" bakterija, laktobacila, i onih koje uzrokuju upalu rodnice (to su bakterije koje nisu uobičajeno prisutne u vagini). Oko 15 do 25 posto adolescentica i 25 do 35 posto žena reproduktivne dobi pati od bakterijske vaginoze.

Za prevenciju je ključno pravovremeno dijagnosticiranje simptoma i pravovremeno liječenje. Jedna od češćih bakterijskih vaginoza je infekcija s bakterijom Gardnerella vaginalis. Manifestira se karaterističnim simptomima kao što su: pojačan iscjedak iz vagine (bjelkasto-sivkaste boje, neugodna mirisa po ribi), peckanje, svrbež i bol koji se pojačavaju nakon spolnog odnosa ili menstruacije. U ginekološkoj ordinaciji postojanje vaginalne infekcije potvrđuje se različitim testovima.

Neliječenje povećava rizike i može imati dugoročne posljedice po zdravlje žene. Promijenjena vaginalna mikroflora i visoki pH, s jedne strane su važni čimbenici rizika za obolijevanje od spolno prenosivih bolesti, a s druge strane oni u trudnica dovode do bakterijskih vaginoza koje mogu imati dalekosežnije posljedice u vidu pobačaja ili preranih porođaja. Bakterijska vaginoza dovodi se u vezu s razvojem upalne bolesti zdjelice. Kod bakterijske vaginoze primjena antibiotika je nužna, a poželjno je istovremeno koristiti i vaginalni probiotik kako bi se ponovno uspostavila zdrava vaginalna mikroflora i prevenirao recidiv infekcije.

Osim bakterijskih vaginoza vrlo česti su i vulvovaginitisi (upala stidnice i rodnice) uzrokovani gljivicama od kojih je najčešća Candida albicans. Ona je uvjetno patogena što znači da je Candida albicans inače normalno prisutna i u ovom području (u oko 20 do 25 posto žena se nađe u rodnici bez kliničkih znakova upale), ali se u određenim uvjetima i stanjima pojačano razmnožava i može uzrokovati upalu (npr. uzimanje antibiotika, šećerna bolest, trudnoća, uzimanje kortikosteroida, u svim stanjima smanjenog općeg ili lokalnog imuniteta). Može se prenijeti i egzogeno (izvana): spolnim odnosom, preko WC daske, mokrog ručnika, na bazenu i sl..

Karakteristični simptomi Candidom albicans uzrokovane infekcije su: bijeli, sirasto-grudast iscjedak, bez posebnog mirisa, svrbež i žarenje. Uobičajena terapija je lokalna primjena antimikotika te je također, kao i kod bakterijskih upala, poželjno istovremeno koristiti i vaginalni probiotik kako bi se nakon infekcije i terapije ponovno uspostavila normalna vaginalna mikroflora kao prirodna barijera razmnožavanju "štetnih" bakterija i gljivica.

Stoga, ozbiljno shvatite znakove koji upućuju na poremećaj vaginalne mikroflore. Pazite na promjene iscjetka i tegobe u intimnom području. Pojave li se gore navedeni simptomi, probiotici odnosno laktobacili su prva linija (samo)liječenja. Ukoliko, međutim, terapijom laktobacilima ne dođe do očekivanog poboljšanja, posavjetujte se sa svojim ginekologom.

Zadnja izmjena: 28.09.2015.