Napredno pretraživanje

Analiza 20 studija pokazala je, da je izloženost zelenim površinama povezana s povećanom raznolikošću i promijenjenim sastavom crijevne i kožne mikrobiote, što potencijalno dovodi do zdravijih profila, dok dokazi o učinku na oralnu, nazalnu i očnu mikrobiotu ostaju neuvjerljivi.

Korištenje antipsihotika u osoba s demencijom povezano je s povećanim rizikom od širokog spektra ozbiljnih štetnih ishoda, uključujući moždani udar, krvne ugruške, srčani udar, zatajenje srca, prijelome, upalu pluća i akutnu ozljedu bubrega, u usporedbi s neupotrebom, otkriva nova studija.

Kod pacijenata koji se podvrgavaju kolonoskopiji radi otkrivanja kolorektalnog karcinoma, dublja sedacija pomoću anestetika propofola može poboljšati otkrivanje nazubljenih polipa; vrsta prekancerozne lezije koju se teže otkriva, izvještava nova studija.

Kada se pojavi rak prostate, jedno je pitanje od najveće važnosti: je li agresivan i zahtijeva hitno liječenje ili sporo raste i vrijedan samo praćenja Trenutačno je invazivna biopsija jedini način da se odgovori na to pitanje, no novi test urina bi također mogao dati odgovor na to pitanje.

Iako je njezina vrijednost brzo prepoznata u liječenju drugih vrsta raka, imunoterapija s inhibitorima imunoloških kontrolnih točaka (ICI) postigla je sporiji uspjeh u liječenju želučanog i gastroezofagealnog adenokarcinoma.

Dijabetes je nezarazna kronična bolest koju karakteriziraju trajno visoke razine glukoze u krvi. U nekim slučajevima dijabetes se može razviti zbog nezdravog načina života, uključujući neadekvatnu prehranu i nedostatak tjelesne aktivnosti; stoga se pretilost smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak dijabetesa.

Obilježje Parkinsonove bolesti je agregacija α-sinukleina, za koji se smatra da se širi između neurona i doprinosi patogenezi Parkinsonove bolesti. Jedna od prvih terapijskih opcija za ciljanje agregiranog α-sinukleina bilo je monoklonsko protutijelo prasinezumab, koje je ispitivano u kliničkim ispitivanjima faze II među pacijentima s ranim stadijem Parkinsonove bolesti koji su bili dio studije PASADENA.

Poznato je da namirnice bogate flavonoidima poput bobičastog voća mogu poboljšati kognitivnu funkciju. Studije su pokazale da terapija borovnicama može poboljšati vaskularnu funkciju i usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba.

Zdrava jetra filtrira svu krv u tijelu, razgrađuje toksine i probavlja masti. Proizvodi kolagen za popravak oštećenih stanica kada je jetra ozlijeđena. Međutim, jetra može proizvesti previše kolagena kada prekomjerno nakupljanje masti uzrokuje kroničnu upalu, stanje koje se naziva steatohepatitis povezan s metaboličkom disfunkcijom (MASH). U uznapredovalom stanju, MASH može dovesti do ciroze jetre, raka jetre i smrti povezane s jetrom