Upala pluća (pneumonija) označava upalnu infiltraciju plućnog parenhima uključujući alveolarne prostore i intersticijsko tkivo. Upalu pluća uzrokuju mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica ili parazita.
Tijelo štiti pluća od infekcije na više načina. Ustvari, često smo izloženi bakterijama i virusima koji mogu uzrokovati upalu pluća, ali naše tijelo obično uključuje nekoliko obrambenih sustava kao što su kašalj i uobičajene mikroorganizme (floru) u tijelu da spriječi napad štetnih organizama na dišne putove. Međutim, brojna stanja uključujući i pothranjenost i sistemske bolesti, mogu oslabjeti našu zaštitu i omogućiti štetnim organizmima da prođu kroz našu obranu i uđu u pluća.
Kad invazivni organizmi prodru u pluća, bijela ih krvna zrnca – koja su ključni dio našeg imunološkog sustava – počnu napadati. Sve veći broj invazivnih organizama, bijelih krvnih stanica i bjelančevina imunološkog sustava uzrokuje upalu sićušnih alveola pluća koji se pune tekućinom. To dovodi do otežanog disanja koje je svojstveno mnogim tipovima upale pluća.
Upala pluća je naročito opasna za osobe starije od 65 godina ili osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili imaju oštećeni imunološki sustav. Od nje mogu oboljeti i mladi, zdravi ljudi.
Upala pluća može biti različite težine, od blage do opasne po život. Upala pluća može se javiti kao komplikacija neke druge bolesti kao što je gripa. Antibiotici liječe uglavnom sve oblike bakterijske upale pluća, no sve veći problem predstavljaju bakterije otporne na antibiotike. Stoga je najbolje pokušati spriječiti infekciju.
Zadnja izmjena: 25.08.2019.
Nakon pojave ozbiljnih pneumokoknih infekcija, pacijenti imaju značajno povećan rizik od srčanog udara (infarkt miokarda), ukazuju rezultati nove studije.
Više razine tjelesne aktivnosti povezane su s manjim rizicima od hospitalizacije za 9 od 25 najčešćih stanja, ukazuju rezultati studije koja je analizirala podatke od 81.717 sudionika, u dobi od 42 do 78 godina.
