Upala pluća (pneumonija) označava upalnu infiltraciju plućnog parenhima uključujući alveolarne prostore i intersticijsko tkivo. Upalu pluća uzrokuju mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica ili parazita.
Tijelo štiti pluća od infekcije na više načina. Ustvari, često smo izloženi bakterijama i virusima koji mogu uzrokovati upalu pluća, ali naše tijelo obično uključuje nekoliko obrambenih sustava kao što su kašalj i uobičajene mikroorganizme (floru) u tijelu da spriječi napad štetnih organizama na dišne putove. Međutim, brojna stanja uključujući i pothranjenost i sistemske bolesti, mogu oslabjeti našu zaštitu i omogućiti štetnim organizmima da prođu kroz našu obranu i uđu u pluća.
Kad invazivni organizmi prodru u pluća, bijela ih krvna zrnca – koja su ključni dio našeg imunološkog sustava – počnu napadati. Sve veći broj invazivnih organizama, bijelih krvnih stanica i bjelančevina imunološkog sustava uzrokuje upalu sićušnih alveola pluća koji se pune tekućinom. To dovodi do otežanog disanja koje je svojstveno mnogim tipovima upale pluća.
Upala pluća je naročito opasna za osobe starije od 65 godina ili osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili imaju oštećeni imunološki sustav. Od nje mogu oboljeti i mladi, zdravi ljudi.
Upala pluća može biti različite težine, od blage do opasne po život. Upala pluća može se javiti kao komplikacija neke druge bolesti kao što je gripa. Antibiotici liječe uglavnom sve oblike bakterijske upale pluća, no sve veći problem predstavljaju bakterije otporne na antibiotike. Stoga je najbolje pokušati spriječiti infekciju.
Zadnja izmjena: 25.08.2019.
Prema rezultatima nove studije toksičnost metala kadmija koja kompromitira imunološki sustav pluća, može uzrokovati težu gripu i upalu pluća. Jednako tako, potencijalno može povećati težinu COVID-19.
Prema rezultatima velike američke studije najčešće komplikacije povezane s COVID-19 bile su upala pluća, respiratorno zatajenje, zatajenje bubrega i sepsa ili sistemska upala.
