Upala pluća (pneumonija) označava upalnu infiltraciju plućnog parenhima uključujući alveolarne prostore i intersticijsko tkivo. Upalu pluća uzrokuju mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica ili parazita.
Tijelo štiti pluća od infekcije na više načina. Ustvari, često smo izloženi bakterijama i virusima koji mogu uzrokovati upalu pluća, ali naše tijelo obično uključuje nekoliko obrambenih sustava kao što su kašalj i uobičajene mikroorganizme (floru) u tijelu da spriječi napad štetnih organizama na dišne putove. Međutim, brojna stanja uključujući i pothranjenost i sistemske bolesti, mogu oslabjeti našu zaštitu i omogućiti štetnim organizmima da prođu kroz našu obranu i uđu u pluća.
Kad invazivni organizmi prodru u pluća, bijela ih krvna zrnca – koja su ključni dio našeg imunološkog sustava – počnu napadati. Sve veći broj invazivnih organizama, bijelih krvnih stanica i bjelančevina imunološkog sustava uzrokuje upalu sićušnih alveola pluća koji se pune tekućinom. To dovodi do otežanog disanja koje je svojstveno mnogim tipovima upale pluća.
Upala pluća je naročito opasna za osobe starije od 65 godina ili osobe koje boluju od kroničnih bolesti ili imaju oštećeni imunološki sustav. Od nje mogu oboljeti i mladi, zdravi ljudi.
Upala pluća može biti različite težine, od blage do opasne po život. Upala pluća može se javiti kao komplikacija neke druge bolesti kao što je gripa. Antibiotici liječe uglavnom sve oblike bakterijske upale pluća, no sve veći problem predstavljaju bakterije otporne na antibiotike. Stoga je najbolje pokušati spriječiti infekciju.
Zadnja izmjena: 25.08.2019.
Australski znanstvenici s University of Melbourne otkrili su na koji način cink pruža zaštitu od bakterije Streptococcus pneumoniae, koja je inače primarni bakterijski uzročnik upale pluća zbog koje svake godine umire više od milijun ljudi.
Rezultati nove studije pokazali su da ekstrakt brusnice čini bakterije osjetljivijima na niže doze antibiotika, što pruža nadu u borbi za ograničavanje otpornosti na te važne lijekove. Inače, globalno širenje rezistencije na antibiotike potkopava desetljeća napretka u borbi protiv bakterijskih infekcija. Zbog pretjerane upotrebe antibiotika u medicini i poljoprivredi, trenutno smo na pragu povratka u razdoblje prije otkrića antibiotika u kojem manje infekcije ponovno mogu postati smrtonosne. Stoga je suzbijanje smanjenja učinkovitosti antibiotika poboljšanjem učinkovitosti trenutno dostupnih antibiotika ključni cilj.
