Hrvatsko zdravstvo građani ocijenili sa prosječnom školskom ocjenom 3,1


Hrvatsko zdravstvo građani ocijenili sa prosječnom školskom ocjenom 3,1

U godini u kojoj hrvatsko zdravstvo očekuju drastične promjene, koje donosi novi sustav plaćanja pružateljima zdravstvenih usluga, zatim ulazak Hrvatske u EU te daljnja informatizacija zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) istražio je stavove građana o usluzi koju dobivaju od zdravstvenih profesionalaca u Hrvatskoj

U istraživanju, koje je za HZZO na 800 ispitanika iz cijele Hrvatske proveo ISOS Puls, svoje zadovoljstvo hrvatskim zdravstvom građani su ocijenili sa prosječnom školskom ocjenom 3,1 dok institucije zadužene za osiguranje zdravstvene skrbi Ministarstvo zdravlja i HZZO dobivaju čistu trojku.

Više od dvije trećine građana Hrvatske zdravstvu daju ocjenu 4 ili 3, njih 68 posto, dok je jedan posto ispitanika jako zadovoljno, šest posto jako nezadovoljno, a 15 posto relativno nezadovoljno zdravstvom, a svaki deseti ispitanik nije mogao ocijeniti zdravstvo.

Glavne prednosti koje građani vide u hrvatskom zdravstvu su kvalitetni liječnici (15,6 posto), opća dostupnost zdravstvene usluge (12,9 posto) odnos medicinskog osoblja prema njima (11,4 posto). Još 7,5 posto ispitanika svoje zadovoljstvo je potkrijepilo činjenicom Hrvatska osigurava besplatno zdravstvo uz minimalno plaćanje.

Građani su kao najveći problem zdravstva istakli dugo čekanje na preglede. Taj problem se s 36,3 posto nedvojbeno izdvaja dok su manjak novca i korupcija u zdravstvu najveći problem za 14,5 odnosno 14,1 posto ispitanika.

S obzirom na skore promjene u organizaciji primarne zdravstvene zaštite zanimalo nas je što korisnici misle o primarnom zdravstvu i svojim osobnom liječniku. Rezultati su iznimno povoljni jer je čak 63 posto ispitanika zadovoljno ili čak jako zadovoljno s primarnom zdravstvenom zaštitom, a tek 12 posto ih je nezadovoljno ili jako nezadovoljno. Zadovoljstvo odabranim liječnikom je još i veće. Tako je 86 posto ispitanika ili zadovoljno ili jako zadovoljno svojim liječnikom, a tek pet posto ih je nezadovoljno ili jako nezadovoljno.

Svog odabranog stomatologa ispitanici također znatno cijene te ih je 68 posto zadovoljnih i jako zadovoljnih, 10 posto ih je nezadovoljnih i jako nezadovoljnih, a 8 posto ispitanika tvrdi da isključivo koristi usluge privatnih ordinacija.

Sudeći prema odgovorima visoka razina zadovoljstva s liječnicima se odnosi i na bolničko osoblje. Iako 17 posto ispitanika nema nikakvog iskustva s bolničkim liječenjem (niti osobno, niti članova obitelji i poznanika) od ostalih 61 posto je zadovoljno ili jako zadovoljno uslugom koju su dobili u bolnici, a tek 8 posto je nezadovoljno ili jako nezadovoljno.

Od 29 posto ispitanika koji su se liječili u privatnim klinikama i ordinacijama njih najviše je izvan sustava javnog zdravstvo otišlo na ultrazvučni pregled (28 posto), zatim na ginekološki pregled (24 posto), CT i magnetsku rezonancu (22 posto), laboratorijske pretrage (19 posto) te internistički pregled (17 posto).

Korisnici privatnih liječničkih usluga su vrlo zadovoljni. Njih 86 posto je zadovoljno i jako zadovoljno, a tek 4 posto su nezadovoljni i jako nezadovoljni.

Dopunsko osiguranje koristi 79 posto ispitanika koji su sudjelovali u anketi i među njima prevladava zadovoljstvo dopunskim osiguranjem. Tek 7 posto od korisnika je uglavnom nezadovoljno, a još 7 posto uopće nije zadovoljno dopunskim osiguranjem.

Glavne zamjerke se odnose na cijenu dopunskog osiguranja (32 posto) no i 27 posto ispitanih smatra da ne dobivaju nikakva dodatna prava i usluge s dopunskim osiguranjem. Glavni razlozi za nekorištenje dopunskog osiguranja među ispitanicima koji ga nisu ugovorili navodi se cijena (38 posto) te ispitanici smatraju da im nije potrebno jer ne idu često liječniku (29 posto).

Oko petine građana navodi kako je liječniku dala neki poklon u znak zahvalnosti  (22 posto da, 77 posto ne) dok 7 posto građana tvrda da ih je netko u zdravstvenom sustavu tražio mito.

Građani relativno dobro poznaju ovlasti HZZO-a, no ipak veliki broj građana ima krivu predodžbu o ovlastima HZZO-a, pa tako čak dvije trećine građana krivo smatra da je u ovlasti HZZO-a liječenje pacijenata (74 posto smatra da je to posao HZZO-a, a 22 posto ispravno zna da nije) te utvrđivanje uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu (73 posto to smatra ovlasti HZZO-a, a 21 posto zna da to nije posao HZZO-a)

Kontakt s HZZO-om je imalo nešto više od polovine građana (51 posto).

Osobe koje su stupile u kontakt s službenicima HZZO-a, njih 60 posto, su uglavnom zadovoljni i jako zadovoljni s ljubaznošću službenika. Nezadovoljnih i jako nezadovoljnih je 17 posto.

Visokih 57 posto je zadovoljno i jako zadovoljno jasnoćom uputama koje su dobili od službenika HZZO-a, a 23 posto su nezadovoljni.