Kako se Candida albicans naseljava i opstaje u crijevima
Oko 80% ljudi ima gljivicu Candida albicans u crijevima. Iako većinu vremena opstaje nezapaženo godinama ne uzrokujući zdravstvene probleme, C. albicans se može pretvoriti u opasan mikrob koji uzrokuje ozbiljne bolesti u mnogim organima, uključujući mokraćni sustav, pluća i mozak. Razumijevanje načina na koji ova gljivica kolonizira crijeva ključno je za sprječavanje da postane štetna.
Radeći s mišjim modelom, znanstvenici s Baylor College of Medicine i međunarodni suradnici otkrili su neočekivane čimbenike koji pomažu C. albicans da se naseli i opstane u crijevima.
Znanstvenici su očekivali da C. albicans neće moći kolonizirati crijeva zdravih miševa. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da klinički soj, nazvan CLCA10, može perzistirati u crijevima miša najmanje 58 dana bez uzrokovanja gubitka težine, upale ili narušavanja bakterijske ravnoteže crijeva. Nadalje, liječenje antifungalnim lijekovima smanjilo je, ali nije eliminiralo gljivicu. Gljivica je uglavnom ostala povezana sa sadržajem crijeva i slojem sluzi. Kod zdravih miševa, druge vrste gljivica povezane s ljudima nisu kolonizirale crijeva, što sugerira da nešto drugačije u vezi s C. albicans utječe na njegovu sposobnost da se uspostavi u crijevima.
Pokazalo se da su kandidalizin, glavni faktor virulencije C. albicans i toksin kojeg izlučuju hife C. albicans, kao i dva druga proteina povezana s hifama - adhezini Als3 i Hwp1 - bili neophodni da bi se gljivica ukorijenila i opstala u crijevima. Naime, miševi zaraženi sojevima kojima nedostaju ovi proteini imali su puno niže razine gljivične kolonizacije.
Prema mišljenju znanstvenika, ova studija pokazuje da je kolonizacija crijeva C. albicans kod miševa kritično ovisna o gljivičnim hifalnim faktorima, što znači da bi terapijsko ciljanje ovih faktora moglo poboljšati strategije za smanjenje kolonizacije crijeva C. albicans i neizlječive prijetnje ljudskom zdravlju koju ona predstavlja.
Izvor:
Microbiology Spectrum
