Proširenje moždanih arterija može uzrokovati lakunarni moždani udar više nego sužavanje arterije
Znanstvenicii koji prate pacijente s blagim moždanim udarom otkrili su da je abnormalno širenje i iskrivljenje moždanih arterija, a ne tradicionalno sužavanje velikih arterija, najsnažnije povezano s progresivnim oštećenjem mozga malih krvnih žila i lakunarnim moždanim udarom.
Naime, nedavno objavljena studija izvještava da su dolihoektazija i širenje intrakranijalnih arterija neovisno povezani s bolešću malih krvnih žila u mozgu i lakunarnim moždanim udarom.
Inače, znanstvenici smatraju stenozu (sužavanje) i dolihoektaziju (abnormalno izduženje, zakrivljenost i širenje) kranijalnih arterija različitim entitetima koji utječu na velike arterije mozga. Stenoza velikih arterija (LAS) rezultat je taloženja aterosklerotskog plaka, što uzrokuje fokalno suženje. Suprotno tome, dolihoektazija očito nastaje zbog neaterosklerotskih mehanizama.
Ova stanja različito utječu na male krvne žile i povezana su s različitim vrstama moždanog udara. Lakunarni moždani udar čini 20%-30% ishemijskog moždanog udara. Smatra se da takvi moždani udari nastaju prvenstveno zbog intrinzične bolesti malih cerebralnih krvnih žila, posebno segmentalne arteriolarne dezorganizacije. Osim toga, oko 15% pacijenata s lakunarnim moždanim udarom ima potencijalne izvore embolija, uključujući aterome u velikim arterijama.
Smatra se, da rezultati ove studije podupiru neateromatoznu, intrinzičnu mikrovaskularnu patologiju, posebno segmentalnu arteriolarnu dezorganizaciju, kao glavni mehanizam lakunarnog moždanog udara i bolesti malih cerebralnih krvnih žila.
Izvor:
Circulation
