Kliničkim pregledom može se utvrditi postoje li znaci moždanog udara i kada su se točno pojavili, kao ukazuju li na ishemični ili hemoragijski moždani udar.
Sumnja na moždani udar postavlja se ukoliko postoji neurološki deficit koji odgovara oštećenju moždanog parenhima u odgovarajućem opskrbnom području velikih krvnih žila mozga.
Premda je dijagnoza klinička, potrebno je učiniti barem jednu od metoda slikovnog prikaza te praćenje razine glukoze u krvi.
CT (kompjuterizirana tomografija) se primjenjuje kako bi se razlučilo radi li se o hemoragičnom ili ishemičkom moždanom udaru i postoji li povišenje intrakranijalnog tlaka.
Ukoliko klinički postoji sumnja na moždani udar, a on nije potvrđen na CT-u, potrebno je učiniti MR (magnetsku rezonanciju) mozga.
Kada se ustanovi o kojoj se vrsti moždanog udara radi, potrebno je učiniti dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoji li još neki od pratećih sistemskih poremećaja ( npr. hipertenzija, hipoksija, hipoglikemija, dehidracija i dr.).
Jednako tako, potrebno je provesti dijagnostičke testove kako bi se otkrio pravi uzrok moždanog udara i primjenilo odgovarajuće liječenje.
U svakodnevnoj praksi to podrazumijeva ultrazvučnu obradu ekstrakranijalne i intrakranijalne cirkulacije kolor doplerom i transkranijalnim doplerom, EKG, transezofagealni ultrazvuk srca te različite krvne pretrage (KKS, broj trombocita, PC, INR, profil GUK-a, lipidogram, homocistein, serologiju na sifilis u indiciranim slučajevima).
U nekim slučajevima potreno je učiniti i CT/MR angiografiju.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Pušači cigareta imaju znatno veći rizik od periferne arterijske bolesti (PAD), pa čak i ako odustanu od pušenja, a taj dodatni rizik može trajati desetljećima, upozoravaju rezultati nove studije.
Ukoliko ste već imali jedan moždani udar, rizik of drugog moždanog udara je mnogo veći. No, rezultati nove japanske studije ukazuju da dobro kontrolirani krvni tlak može smanjiti taj rizik za oko 20 posto.
