Izgleda da su pretile djevojčice izložene značajno većem riziku od razvoja astme, alergije na hranu i atopijskog dermatisa nego djevojčice koje imaju normalnu tjelesnu težinu, ukazuje nova američka studija. Što se pak tiče pretilih dječaka, u njih je uočen suprotan učinak, naime, u njih je rizik od astme, alergije na hranu i atopijskog dermatitisa nešto umanjen u odnosu na dječake s normalnom tjelesnom težinom.

Izloženost pasivnom pušenju u prvih nekoliko tjedana života, može kod djeteta povećati rizik od razvoja alergije na hranu, ukazuje nova studija provedena u Švedskoj na gotovo 3.800 djece. Inače, rano izlaganje pasivnom pušenju dobro je poznati čimbenik rizika za astmu, a u nekim istraživanjma i za alergijsku senzibilizaciju i atopijski dermatitis.

Prema rezultatima nove studije, tri godine liječenja sa sublingvalnom imunoterapijom nužne su za dugotrajnu kontrolu umjerenog do teškog alergijskog rinitisa. Naime, pokazalo se da dvogodišnja sublingvalna imunoterapija u osoba s alergijom na pelud trava, nije učinkovitija od placeba u ublažavanju simptoma alergije jednu godinu nakon završetka liječenja.

Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH, desetu godinu uzastopce organiziraju obilježavanje Hrvatskog dana ljekarni, na datum koji je simboličan po prvom spomenu ljekarne na području Hrvatske, u Trogiru 29. listopada 1271.

Analiza 146 studija pokazala je da rano uvođenje jaja i kikirikija u dječju prehranu može kod djece smanjiti rizik od razvoja alergije na hranu. Naime, djeca koja su počela jesti jaja u dobi od 4 do 6 mjeseci starosti, imala su manji rizik od razvoja alergije na jaja. Isti učinak uočen je i kod ranijeg uvođenja kikirikija u prehranu. Djeca koja su počela jesti kikiriki u dobi od 4 do 11 mjeseci starosti imala su manji rizik od alergije na kikiriki nego djeca koja su u kasnije počela jesti kikiriki.

Istraživanje koje je analiziralo informacije gotovo 363.000 djece pokazalo je da su djeca s alergijama na hranu izložena većem riziku od razvoja astme i peludne groznice. Također, treba istaknuti da navedeni rizik raste s brojem alergija na hranu.

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli nizozemski znanstvenici s Utrecht University, osobe koje su dobivale antibiotike tijekom prve dvije godine života izložene su većem riziku od razvoja određenih alergija kasnije u životu.

Najagresivniji peludni alergen, ambrozija, u punom je cvatu u posljednjem tjednu kolovoza. Zato osobe koje pate od alergije na ambroziju moraju biti posebno oprezne, upozorava prof. dr. sc. Asja Stipić Marković, predsjednica Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju.

U redovnoj proceduri jučer je na liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvršteno 14 novih lijekova, 8 na Osnovnu listu lijekova i 6 na Dopunsku listu lijekova. Jednako tako, na liste su uvrštene i nove generičke i kliničke paralele te novi oblici i/ili nova pakiranja već postojećih lijekova u listi, na Osnovnu listu lijekova dodatna 34 lijeka u 50 pakiranja, a na Dopunsku listu lijekova 5 lijekova u 14 pakiranja.

Djeca koja su alergična na kravlje mlijeko mogu imati slabije kosti od djece s drugim alergijama na hranu, ukazuje nova studija. Inače, alergija na kravlje mlijeko je najčešća alergija na hranu u djetinjstvu, a javlja se u oko 3 posto djece. Glavna terapija za liječenje alergije na kravlje mlijeko je uklanjanje kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane, što može imati posljedice po kosti jer je ono glavni izvor kalcija koji djeca trebaju za izgradnju jakih kostiju.