Istraživanje provedeno u Finskoj na više od 3.200 odraslih osoba u dobi od 31 do 71 godine, pokazalo je da što neka odrasla osoba ima više alergija, to je njen rizik od razvoja astme veći.

Američki znanstvenici s University of California iz San Francisca, otkrili su kod novorođenčadi da kemijski spoj proizveden od strane crijevnih bakterija može učiniti djecu sklonijom razvoju alergije i astme kasnije u životu. 

Sezonske alergije na pelud različitih vrsta trave ili drveća, češće su u osoba s anksioznim poremećajima, dok su osobe s depresijom izloženije višegodišnjoj alergiji koja je izazvana alergenima kao što su životinjska dlaka, kućna prašina ili grinje, ukazuje nova studija provedena u Njemačkoj. Inače, ovi psihosocijalni poremećaji nisu utjecali na alergije na hranu i lijekove.

Izgleda da su atopijske bolesti i autoimuni artritis neovisno povezani s funkcionalnom dispepsijom (FD) i sindromom iritabilnog crijeva (IBS), ukazuju rezultati studije provedene u Australiji. 

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli američki znanstvenici s University of Chicago, izgleda da bi crijevni mikrobiom mogao pomoći u sprječavanju alergije na kravlje mlijeko. Naime, transplantacija crijevnog mikrobioma sa zdravog dojenčeta na miševe spriječila je razvoj alergije na kravlje mlijeko kod miševa, dok transplantacija crijevnog mikrobioma dojenčeta alergičnog na kravlje mlijeko na miševe nije uspjela spriječiti razvoj alergije na kravlje mlijeko kod miševa.

Rezultati nove studije ukazuju da oboljeli od multple skleroze koji imaju alergije imaju aktivniju bolest od oboljelih bez alergije, te da je taj učinak potaknut alergijama na hranu. Valja istaknuti da znanstvenicima još nije jasno na koji način alergije na hranu mogu pogoršati multiplu sklerozu.

Rezultati nove studije ukazuju da u SAD-u gotovo 8 posto djece ima alergiju na hranu, a 1 od 5 djece ima dovoljno ozbiljnu alergijsku reakciju da se mora hospitalizirati. Alergije na hranu u dječjoj dobi su relativno česte i treba ih se ozbiljno shvatiti, ističu stručnjaci.

Alergija na mlijeko pogađa više od polovice dojenčadi koja imaju alergije na hranu u svojoj prvoj godini života, otkriva nova studija. No, iako je alergija na mlijeko relativno česta u dojenačkoj dobi, velik broj djece s vremenom preraste svoju alergiju na mlijeko.

Izgleda da su teške alergijske reakcije na hranu mnogo manje ozbiljne u dojenčadi nego u male i veće djece, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da je u dojenčadi anafilaksija inducirana hranom puno slabija nego kod veće djece. Anafilaksija je alergijska reakcija cijelog tijela koja može uključivati srčane i respiratorne probleme. U starije djece, anafilaksija uzrokovana hranom može biti čak i po život opasna, dok kod dojenčadi većinom uzrokuje samo osip i povraćanje.

Izgleda da su djeca s autizmom u odnosu na zdravu djecu sklonija razvoju respiratornih alergija i alergijskih reakcija na koži, te alergije na hranu, ukazuje američka studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 200.000 djece u dobi od 3 do 17 godina.