Analiza 23 studije je pokazala da "dobre bakterije" znane kao probiotici mogu ublažiti simptome peludne groznice ili sezonske alergije. Inače, neki znanstvenici su mišljenja da je za sve veći porast alergija odgovoran manjak "dobrih bakterija" u crijevima.
Prema mišljenju američkih i kineskih znanstvenika pomoću testa aktivacije bazofila (BAT), može se predvidjeti težina alergijske reakcije na hranu, te poboljšati dijagnosticiranje alergije na hranu.
Izgleda da je primjena antikolinergika, lijekova koji se koriste za liječenje alergija, preosjetljivog mokraćnog mjehura, depresije i nesanice, povezana s povećanim rizikom od upale pluća u osoba starije životne dobi, ukazuje nova studija.
Prethodna istraživanja su pokazala da je teška alergijska reakcija, anafilaksija, češća u žena nego u muškaraca, no mehanizam koji je odgovoran za to ostao je nepoznat. No, rezultati nove studije provedene na miševima ukazuju da bi za tu razliku među spolovima mogao biti odgovoran estrogen.
Prema nedavno izdanim smjernicama za liječenje teških alergijskih reakcija od strane American College of Allergy, Asthma and Immunology (ACAAI), osobe koje imaju tešku alergijsku reakciju, anafilaksiju, trebaju odmah upotrijebiti adrenalinski autoinjektor.
Izloženost proteinu kikirikija u kućnoj prašini može povećati rizik od razvoja alergije na kikiriki kod djece s ekcemom (atopijskim dermatitisom), ukazuju rezultati nove studije.
Britansko istraživanje pokazalo je da djeca s određenom mutacijom gena kože, koja su izložena proteinu kikirikija u kućnoj prašini, imaju veću većem vjerojatnost od razvoja alergije na kikiriki.
Iako u posljednje vrijeme alergije na hranu pobuđuju najviše pažnje kada se govori o smrtnim slučajevima povezanim s alergijama, nova studija ukazuje da su lijekovi zapravo najčešći uzrok iznenadne smrti koja je povezana s alergijom.
Američko istraživanje pokazalo je da bakterije iz roda Clostridium, koje žive u našem probavnom sustavu, mogu spriječiti alergije, te mogu poslužiti i kao terapija za liječenje alergija. Naime, znanstvenici s University of Chicago uspjeli su pomoću bakterija iz roda Clostridium spriječiti alergiju na kikiriki kod miševa.
