Odrasli s poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju od drugih odraslih osoba, pokazuje nova studija.
Nesanica (insomnija) i kratko trajanje sna u srednjim godinama povećavaju rizik od demencije, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 22.078 ispitanika.
Upotreba antihipertenziva povezana je sa smanjenim rizikom od demencije u usporedbi s neliječenom hipertenzijom, prema rezultatima nedavno objavljene analize 17 studija.
Viši dijetetski inflamatorni indeks (DII) povezan je s većim rizikom od incidentne demencije svih uzroka i Alzheimerove bolesti. Iako ove obećavajuće rezultate treba ponoviti i dodatno potvrditi, ovi ezultati sugeriraju da dijete koje koreliraju s niskim DII rezultatima mogu spriječiti demenciju u kasnoj životnoj dobi.
Starije odrasle osobe koje godinama koriste određene lijekove protiv žgaravice koji se nazivaju inhibitori protonske pumpe (PPI), mogu imati povećani rizik od razvoja demencije, pokazuje nova studija.
Eksperimentalno cjepivo smanjilo je razine amiloidnih beta plakova kod miševa uzgojenih da imaju bolest vrlo sličnu Alzheimerovoj bolesti, ukazuje nova studija.
Kronična konstipacija (zatvor) ne mora biti samo pokazatelj zdravlja crijeva, već može biti i potencijalni znak upozorenja o smanjenju kognitivnih sposobnosti, sugerira nova studija.
Konačna dijagnoza Alzheimerove bolesti sada zahtijeva niz kompliciranih i skupih skeniranja kojima se traže abnormalni proteinski plakovi i zapetljanja u mozgu. No u bliskoj budućnosti, otkrivanje znakova Alzheimerove bolesti moglo bi biti jednostavno kao uzimanje krvi iz prsta.
Ljudi koji imaju problema s vidom, ali ne nose naočale ili ne traže liječenje, poput operacije, imaju veću vjerojatnost da će imati demenciju, ukazuju rezultati najopsežnije studije na tu temu u posljednjih 15 godina.
Prema rezultatima nove studije izgleda da su bolesti desni i gubitak zubi povezani sa smanjenjem volumena mozga u hipokampusu, koji ima ulogu u pamćenju i Alzheimerovoj bolesti.
