Učestalost perinatalne depresije porasla je tijekom pandemije novog koronavirusa, no rezultati nove studije ukazuju da grupna kognitivno bihevioralna terapija može ublažiti simptome depresije, te poboljšati raspoloženje trudnica i novopečenih majki.

Istraživanje koje su proveli australski znanstvenici s University of Queensland potvrdilo je vezu između depresije i peptičkog ulkusa. Identificirano je osam genetskih varijacija povezanih s rizikom od razvoja peptičkih ulkusa.

Prehrambena vlakna su uobičajeni dio zdrave prehrane, a njihova konzumacija pomaže u smanjivanju rizika od dijabetesa, srčane bolesti i nekih vrsta karcinoma. Novo istraživanje također sugerira da bi njihova konzumacija mogla biti povezana sa smanjenim rizikom od depresije, posebno u žena u premenopauzi.

U zadnje vrijeme znanstvenici sve više prepoznaju bakteriju Bartonellu henselae kao novu prijetnju. Naime, pokazalo se da spomenuta bakterija koja je uzročnik bolesti mačjeg ogreba, također može uzrokovati i neuropsihijatrijske simptome te crvenkaste lezije kože slične strijama. 

Žene s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i depresijom imaju gotovo četverostruko veći rizik od rane smrti od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, dijabetesa tipa 2, nesreća, samoubojstva i drugih uzroka, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 50.000 žena u dobi od 43 do 64 godine. 

Ljudi s višestrukim simptomima depresije imaju povećani rizik od moždanog udara, ukazuje nova studija. Inače, brojni su poznati čimbenici rizika za moždani udar, poput visokog krvnog tlaka (hipertenzija), dijabetesa i srčane bolesti, no sve je jasnije da i depresija može doprinijeti nastanku moždanog udara.

Izgleda da je depresija češća među ljudima s Crohnovom bolešću ili ulceroznim kolitisom u godinama prije nego što im se dijagnosticiraju ta stanja znana kao upalna bolest crijeva, ukazuje nova studija.

Abdominalna pretilost, koja je uobičajena tijekom postmenopauze povezana je s nizom zdravstvenih problema, uključujući dijabetes i srčanu bolest. Nova studija ukazuje da je uporaba antidepresiva, beta blokatora i inzulina tijekom menopauzalne tranzicije djelomično odgovorna za takvo nezdravo debljanje.

Prema rezultatima nove studije, depresija je česta u menopauzi, te čak 70 posto žena koje ulaze u menopauzu ima depresiju. Inače, smanjenje proizvodnje hormona tijekom menopauze, može uzrokovati niz psiholoških problema, uključujući depresiju, anksioznost, razdražljivost, nervozu, tugu, nemir, probleme s pamćenjem, nedostatak samopouzdanja i koncentracije te gubitak libida.

Izgleda da su simptomi depresije u osoba srednje životne dobi povezani s povećanim rizikom od incidentne kardiovaskularne bolesti te povećanom smrtnošću, ukazuju rezultati studije provedene u 21 zemlji na 145.862 ispitanika.