Tijekom posljednjih pet godina, učinci crijevnog mikrobioma na depresiju privukli su znanstvenu pozornost, što je rezultiralo značajnim povećanjem istraživačkih radova. Pokazalo se da os mikrobiota-crijevo-mozak kontrolira kognitivnu funkciju i inhibitorno ponašanje. Sada je novo istraživanje pokazalo kako promjene u crijevnom mikrobiomu mogu dovesti do depresije.

Kognitivna bihevioralna terapija za nesanicu pruža sveukupnu korist u prevenciji incidenata i ponavljanja velikog depresivnog poremećaja kod starijih osoba s poremećajem spavanja znanim kao insomnija (nesanica), ukazuje nova studija.

Prema rezultatima nove studije, mnogi uobičajeno propisivani antipsihotici povezani su sa značajnim povećanjem rizika od raka dojke. Inače, studija je  proučavala kako lijekovi utječu na razinu hormona prolaktina, a njegova povišena razina povezana je s rakom dojke.

Prema rezultatima nove studije, pacijenti s migrenom prijavljuju povećanu simptomatologiju akutne depresije tijekom napadaja migrene. Valja istaknuti, da nisu uočeni rani znakovi upozorenja za nadolazeći napad glavobolje putem simptomatologije akutne depresije.

Depresija tijekom trudnoće povezana je s povećanim izgledima za prijevremeni porod i niskom porođajnom težinom djeteta, ukazuje analiza devet studija.

Između 11 i 20 posto žena koje rode imaju simptome poslijeporođajne depresije, koja je najveći čimbenik rizika za samoubojstvo majke i čedomorstvo. No, sada je nova studija pokazala da bi dojenje moglo smanjiti rizik od razvoja poslijeporođajne depresije.

Novo istraživanje pokazuje da više od polovice oboljelih od COVID-19, njih 52 posto, ima simptome velikog depresivnog poremećaja nakon oporavka od COVID-19. 

Učestalost perinatalne depresije porasla je tijekom pandemije novog koronavirusa, no rezultati nove studije ukazuju da grupna kognitivno bihevioralna terapija može ublažiti simptome depresije, te poboljšati raspoloženje trudnica i novopečenih majki.

Istraživanje koje su proveli australski znanstvenici s University of Queensland potvrdilo je vezu između depresije i peptičkog ulkusa. Identificirano je osam genetskih varijacija povezanih s rizikom od razvoja peptičkih ulkusa.

Prehrambena vlakna su uobičajeni dio zdrave prehrane, a njihova konzumacija pomaže u smanjivanju rizika od dijabetesa, srčane bolesti i nekih vrsta karcinoma. Novo istraživanje također sugerira da bi njihova konzumacija mogla biti povezana sa smanjenim rizikom od depresije, posebno u žena u premenopauzi.