Jedan epileptički napadaj ne čini epilepsiju i potreban je detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza epilepsije. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja, isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG).
EEG služi za potvrdu dijagnoze epilepsije i za određivanje oblika epileptičkog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Koristi se i u dijagnostici drugih bolesti te u analizi poremećaja spavanja. Osim EEG-a nekad će biti potrebno učiniti i dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MRI).
Zadnja izmjena: 31.10.2019.
Prema rezultatima studije provedene u Kini, moždani udar, promijenjena svijest i druga neurološka stanja, relativno su česta kod težih slučajeva COVID-19. Naime, otkriveno je da 36,4 posto COVID-19 pacijenata imalo neurološke simptome.
Kod novorođenčadi koja je dojena od majki koje primaju terapiju lijekovima za epilepsiju, koncentracije antiepileptika u uzorcima krvi je znatno niža nego u uzorcima krvi majke, pokazala je studija provedena u SAD-u.
