Jedan epileptički napadaj ne čini epilepsiju i potreban je detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza epilepsije. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja, isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG).
EEG služi za potvrdu dijagnoze epilepsije i za određivanje oblika epileptičkog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Koristi se i u dijagnostici drugih bolesti te u analizi poremećaja spavanja. Osim EEG-a nekad će biti potrebno učiniti i dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MRI).
Zadnja izmjena: 31.10.2019.
Postoji uzročna veza između Alzheimerove bolesti (AD), amiloidne patologije i generalizirane epilepsije, ukazuju rezultati nedavno objavljene studije.
Nova studija otkrila je da ljudi s epilepsijom imaju povećan rizik od rane smrti, a povećani rizik varira ovisno o tome gdje žive, broju lijekova koje uzimaju i koje druge bolesti imaju.
