Febrilne konvulzije javljaju se u male djece, u dobi od 3 mjeseca pa do 5. godine života, a posljedica su povišene tjelesne temperature. Najčešće se javljaju za vrijeme naglog rasta temperature i nije utvrđen neki drugi uzrok. U otprilike 4% djece javljat će se ovakva vrsta napadaja, kod jednog od troje ovakvi napadaji će se ponavljati, a otprilike 5% djece s febrilnim konvulzijama u kasnijoj dobi će razviti epilepsiju. Liječenje febrilnih konvulzija je simptomatsko – primjenjuju se antipiretici u svrhu snižavanja povišene tjelesne temperature te uz to i kupanje djeteta. Ako se napadaji ponavljaju uz svako povišenje temperature, preporuča se profilaksa. U tu svrhu se daje diazepam, ali isključivo po preporuci liječnika.
Upale mozga (meningitis, encefalitis) mogu izazvati poneki epileptički napadaj tijekom trajanja bolesti zbog upalnog i kemijskog podražaja moždane kore.
Kontuzije mozga (nagnječenja) – zbog ozljede mozga često se može javiti poneki epileptički napadaj kao jedan od simptoma bolesti. Kasnije se više ne javlja, osim ako oštećenje mozga prilikom kontuzije ne uzrokuje pojavu epilepsije.
Moždani udar često može biti popraćen i epileptičkim napadajem koji ima sličan ishod kao i onaj prilikom nagnječenja mozga.
Metabolički poremećaji poput niske razine šećera u krvi, manjka kalcija i ostalih elektrolita te teška stanja kod oštećenja jetre i bubrega mogu izazvati epileptički napadaj.
Zadnja izmjena: 31.10.2019.
Prema rezultatima studije provedene u Kini, moždani udar, promijenjena svijest i druga neurološka stanja, relativno su česta kod težih slučajeva COVID-19. Naime, otkriveno je da 36,4 posto COVID-19 pacijenata imalo neurološke simptome.
Kod novorođenčadi koja je dojena od majki koje primaju terapiju lijekovima za epilepsiju, koncentracije antiepileptika u uzorcima krvi je znatno niža nego u uzorcima krvi majke, pokazala je studija provedena u SAD-u.
