03.05.2024. 15:3211.07.2005. 00:00
| Mr. sc. Dean Delić, dr. med. | Cybermed d.o.o.
Febrilne konvulzije javljaju se u male djece, u dobi od 3 mjeseca pa do 5. godine života, a posljedica su povišene tjelesne temperature. Najčešće se javljaju za vrijeme naglog rasta temperature i nije utvrđen neki drugi uzrok. U otprilike 4% djece javljat će se ovakva vrsta napadaja, kod jednog od troje ovakvi napadaji će se ponavljati, a otprilike 5% djece s febrilnim konvulzijama u kasnijoj dobi će razviti epilepsiju. Liječenje febrilnih konvulzija je simptomatsko – primjenjuju se antipiretici u svrhu snižavanja povišene tjelesne temperature te uz to i kupanje djeteta. Ako se napadaji ponavljaju uz svako povišenje temperature, preporuča se profilaksa. U tu svrhu se daje diazepam, ali isključivo po preporuci liječnika.
Upale mozga (meningitis, encefalitis) mogu izazvati poneki epileptički napadaj tijekom trajanja bolesti zbog upalnog i kemijskog podražaja moždane kore.
Kontuzije mozga (nagnječenja) – zbog ozljede mozga često se može javiti poneki epileptički napadaj kao jedan od simptoma bolesti. Kasnije se više ne javlja, osim ako oštećenje mozga prilikom kontuzije ne uzrokuje pojavu epilepsije.
Moždani udar često može biti popraćen i epileptičkim napadajem koji ima sličan ishod kao i onaj prilikom nagnječenja mozga.
Metabolički poremećaji poput niske razine šećera u krvi, manjka kalcija i ostalih elektrolita te teška stanja kod oštećenja jetre i bubrega mogu izazvati epileptički napadaj.
Preaktivan imunološki odgovor u mozgu može igrati ulogu u Dravetovom sindromu, rijetkoj i teškoj genetskoj epilepsiji koja obično počinje u djetinjstvu, prema znanstvenicima s Weill Cornell Medicine. Djeca s ovim stanjem imaju česte napadaje koje je često teško kontrolirati lijekovima, a mogu se suočiti i s razvojnim, kognitivnim i bihevioralnim izazovima. Do sada se većina istraživanja usredotočila na to kako mutacija u genu SCN1A remeti električnu signalizaciju u mozgu.
28.07.2026. 13:3328.07.2026. 13:27
| PNAS | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Američki znanstvenici s Kennedy Krieger Instituta i Johns Hopkins Medicine otkrili su da konsolidacija pamćenja tijekom spavanja ovisi o koordiniranoj aktivnosti između tri regije mozga, a poremećaji u toj aktivnosti mogu narušiti performanse pamćenja.
