Visok unos soli glavni je globalni zdravstveni problem, usko povezan s hipertenzijom i sve većim dokazima o kognitivnom i emocionalnom padu. Iako je sol rutinski dio svakodnevne prehrane, dugotrajna prekomjerna konzumacija može negativno utjecati i na kardiovaskularni sustav i na središnji živčani sustav, što naglašava potrebu za praktičnim prehrambenim strategijama za ublažavanje ovih štetnih učinaka na zdravlje.

Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.

Prethodne studije su otkrile da je kofein najpopularniji stimulans i psihoaktivna tvar na svijetu, a kava je najčešći način na koji ljudi konzumiraju kofein. Najnovija istraživanja podupiru zaključak da je za većinu odraslih osoba konzumiranje do 400 mg kofeina dnevno (ili do 5 šalica kave s kofeinom od 240 ml dnevno) sigurno i čini se da je povezano s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za neke osobe. Međutim, veće doze kofeina, poput razina koje se nalaze u energetskim pićima, mogu uzrokovati kardiovaskularnu štetu.

Dvadesetogodišnje istraživanje provedeno na više od 3.000 odraslih Grka otkrilo je da ljudi čija je prehrana najviše nalikovala mediteranskom obrascu prehrane na biljnoj bazi imaju znatno niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak 26 posto, dok su kalorijski bogate prehrane s niskim udjelom bijelog mesa povezane s lošijim dugoročnim ishodima za zdravlje srca.

Pijenje voćnog soka i pića zaslađenih šećerom od djetinjstva do odrasle dobi može biti povezano s povećanim rizikom od razvoja visokog krvnog tlaka (hipertenzija) u odrasloj dobi, pokazuje nova studija. Naime, pokazalo se, da prehrambene navike u ranom životu mogu imati trajne zdravstvene posljedice.

Britanski znanstvenici prvi su put otkrili vezu između žvakanja žvakaće gume sa šećerom nakon konzumiranja povrća bogatog nitratima, poput cikle, špinata i kelja, i snižavanja krvnog tlaka. Povrće apsorbira nitrat iz tla, ali ga bakterije u ustima moraju pretvoriti u nitrit prije nego što ga tijelo može koristiti. Nitrit ima širok raspon učinaka, uključujući opuštanje i širenje krvnih žila, što omogućuje lakši protok krvi, snižavajući krvni tlak.

Upravljanje krvnim tlakom nakon mehaničke trombektomije zbog akutnog ishemijskog moždanog udara može zahtijevati promjenu pristupa. Naime, novo kliničko ispitivanje pokazalo je da prilagodba ciljeva krvnog tlaka stupnju cerebralne reperfuzije značajno poboljšava funkcionalni oporavak pacijenata bez povećanja rizika od komplikacija.

Konzumiranje hrane koja sadrži uobičajene aditive za konzervanse u hrani može povećati rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzija) i kardiovaskularnih bolesti, prema rezultatima novog istraživanja.

Veći unos soje i mahunarki u prehrani povezan je s nižim rizikom od visokog krvnog tlaka (hipertenzija), otkriva nova analiza više studija. Optimalna dnevna količina može biti oko 170 g mahunarki, koje uključuju grašak, leću, slanutak i grah, te 60 do 80 g sojine hrane, primjerice tofu, sojino mlijeko, edamame, tempeh i miso.

Prema novom istraživanju, osobe s uznapredovalim bolestima srca, bubrega i metabolizma mogu se suočiti s većim rizikom od razvoja raka. Kombinacija srčanih, bubrežnih i metaboličkih stanja (dijabetes i pretilost) poznata je kao kardiovaskularno-bubrežno-metabolički sindrom (CKM). Najveće opasnosti od njega su smrt i invaliditet od srčanih bolesti i moždanog udara.