Oboljeli od raka mogu biti pod povećanim rizikom od razvoja rijetkog neurološkog poremećaja zvanog Guillain-Barréov sindrom, pokazalo je novo istraživanje. Prijašnje studije sugerirale su da može postojati veza između raka i Guillain-Barréovog sindroma, ali koliko često ljudi razviju Guillain-Barréov sindrom nakon dijagnoze raka nije bilo dobro proučeno.

Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da mijelosupresivna kemoterapija destabilizira mikrobiom crijeva u bolesnika s rakom solidnih organa. Inače, mijelosupresivna kemoterapija značajno smanjuje broj bijelih krvnih stanica tijekom prvih 7 do 10 dana liječenja, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije.

Analiza 17 studija u kojima je sudjelovalo više od 19.500 pacijenata s rakom, pokazala je da je veća konuzmacija gljiva povezana s manjim rizikom od raka. Inače, poznato je da su gljive bogate vitaminima, hranjivim sastojcima i antioksidansima.

Unatoč velikom napretku u istraživanju karcinoma tijekom posljednjih godina, i dalje se koriste terapije koje mogu uzrokovati vrlo ozbiljne štetne učinke. To je slučaj s neuropatijom uzrokovanom kemoterapijom derivatima platine, kao što su cisplatin i oksaliplatin.

Pacijenti kojima je rak dijagnosticiran prije više od 24 mjeseca imaju veću vjerojatnost da će imati ozbiljnu COVID-19 infekciju, pokazalo je novo istraživanje. 

Poznato je da kemoterapija može imati brojne neugodne gastrointestinalne nuspojave poput gastrointestinalnog mukozitisa, bolne upale i ulceracije probavnog trakta, no, nova studija ukazuje da primjena vitamina D može pomoći u ublažavanju gastrointestinalnih nuspojava kemoterapije kao što je mukozitis probavnog trakta.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se bakterije koje obično žive u crijevima mogu nakupljati u tumorima i poboljšati učinkovitost imunoterapije. Smatra se da liječenje oboljelih od raka s bifidobakterijama može pojačati njihov odgovor na CD47 imunoterapiju. 

Iako je papilarni karcinom štitnjače najčešći oblik maligniteta štitnjače, smatrao se indolentnom bolešću koja polako napreduje i ima odličnu prognozu.  No, rezultati nove velike studije pokazuju da su u gotovo 20 posto pacijenata papilarni karcinomi štitnjače veličine manje od 1 cm imali patološke znakove agresivnije bolesti što povećava njihov rizik od udaljenih metastaza (širenje bolesti na druga područja tijela udaljena od primarnog mjesta raka).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tijekom sljedeća dva desetljeća, broj oboljelih od karcinoma mogao bi porasti za 60 posto ako se trenutni trendovi ne promijene na bolje. 

U odnosu na opću populaciju, oboljeli od raka imaju dva puta veću vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara, a neke vrste karcinoma mogu još više povećati taj rizik, ukazuje nova studija. Karcinomi koji najviše povećavaju rizik od smrti od moždanog udara su rak dojke, rak prostate i rak debelog crijeva.