Home / Centri A-Z / Rak štitne žlijezde

Rak štitne žlijezde

Rak štitne žlijezde

Što je rak štitne žlijezde?

Rak štitne žlijezde je zloćudni tumor ili izraslina smještana unutar štitne žlijezde. Rak štitne žlijezde nije suviše čest. U zemljama Europske Unije otkrije se u 1 od 25.000 ljudi i to uglavnom u žena. Postoji nekoliko tipova raka štitne žlijezde. Najčešći su papilarni rak štitne žlijezde i folikularni rak štitne žlijezde, koji se često nalaze zajedno i pri tome se govori o dobro diferenciranom raku štitne žlijezde. Dok se medularni rak štitne žlijezde, rak Hürthleovih stanica, anaplastični rak štitne žlijezde i limfom štitne žlijezde rjeđe javljaju.

Zbog mogućnosti ponovne pojave raka štitne žlijezde liječnici preporučaju da se bolesnici koji su imali rak štitne žlijezde redovito kontroliraju i to tijekom cijeloga života. Mnogi liječnici drže da su kontrolni pregledi tijekom prvih 5 do 10 godina nakon kirurškoga zahvata od kritičnoga značenja.

 

Povezano s rakom štitne žlijezde

Napredak tehnologije posljednjih desetljeća je omogućio intervencijskoj radiologiji da razvije još jednu metodu liječenja tumora koja se temelji na primjeni topline. Iako se toplina od davnina, a i danas koristi u kirurgiji za zaustavljanje krvarenja, tek se razvojem termalne ablacije – metode preciznog uništavanja tkiva toplinom - počela koristiti u liječenju tumora.

Određivanje genskog profila tumora pomaže liječnicima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje te im olakšava izbor ciljane terapije. U biti, ako znamo koji su geni promijenjeni u nekom tipu tumora, možemo dati lijek koji specifično blokira posljedice genskih promjena (npr. promijenjene signalne putove) i tako liječimo terapijom koja ima veću vjerojatnost da će biti učinkovita i uz manju vjerojatnost da će se izazvati ozbiljnije nuspojave. 

Osjećaj suhih usta medicinski se naziva kserostomia. Uzroci kserostomije su brojni, a vrlo često je uzrok stvarni manjak sline ili pak promjene u njezinu sastavu od kojih pati i 20-tak posto ljudi u razvijenim zemljama.

Desenzibilizacija na lijek je postupak kojim se postiže specifično privremeno stanje tolerancije prema lijeku na koji je bolesnik preosjetljiv. Desenzibilizacija je indicirana samo u slučajevima kad je primjena tog lijeka apsolutno nužna, jer ne postoji odgovarajuća zamjena.

Tumorski biljezi ili kako se još nazivaju tumorski markeri su različiti proteini, hormoni, enzimi, receptori i drugi stanični produkti koji se pojačano stvaraju u malignim stanicama. Tumorski biljezi su najčešće normalni sastojci stanica koji se u krvi zdravih osoba nalaze u fiziološkim ili vrlo malim koncentracijama. Međutim kako su maligne stanice često vrlo nezrele tako ponekad sintetiziraju tvari kojih u zrelim stanicama zdravog organizma praktički nema. Brzim i progresivnim rastom malignih stanica značajno se povisuje količina tumorskih biljega, kako lokalno u samom tkivu tumora tako i u cirkulaciji. Logično je dakle, da veća masa tumora znači i višu koncentraciju tumorskog biljega u krvi.

Štitna žlijezda, štitnjača (lat. thyroidea) je endokrini (hormonalni) organ i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela. Smještena je u prednjoj donjoj trećini vrata te poput potkove obuhvaća dišnu cijev, dušnik. Štitnjača ima oblik leptira a čine ju desni i lijevi režanj koji su povezani istmusom koji prolazi ispred dušnika i ispod grkljana.

Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da je rak bolest s mnogo stadija i čija je pojavnost jako povezana s čimbenicima okoliša i životnog stila. Rak je zapravo rezultat međusobnog djelovanja čimbenika okoliša i genetskih čimbenika. Ljudska prehrana sadrži mnogo različitih prirodnih mutagena i karcinogena a i mnogo prirodnih protumutagena i protukarcinogena. Mnogi od mutagena i karcinogena djeluju na taj način da stvaraju radikale kisika koji imaju važnu ulogu kao endogeni pokretači degenerativnog procesa, kao što je oštećenje deoksiribonukleinske kiseline (DNK) i mutacije što može biti povezano s rakom.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje