Liječnici ne smiju zaboraviti fizičko zdravlje ljudi koji imaju ozbiljne mentalne poremećaje te uzimaju antipsihotike. Naime, pokazalo se da bolesnici s teškim mentalnim poremećajima u usporedbi s općom populacijom žive prosječno 16 godina manje. No glavni uzrok kraćeg života nije suicid, već srčana bolest, za koju su čimbenik rizika i antipsihotici.

Istraživanje provedeno na 211 bolesnika sa shizofrenijom pokazalo je da je upotreba lijekova za shizofreniju, antipsihotika, povezana s gubitkom male, no ipak mjerljive količine moždanog tkiva.

Istraživanje provedeno na 206 ispitanika pokazalo je da se suicidalno ponašanje češće javlja kod oboljelih od shizofrenije tijekom prodromalne faze shizofrenije. 

Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je više od polovice propisanih atipičnih antipsihotika u 2008. godini bilo propisano na temelju slabih dokaza o njihovoj učinkovitosti kod određene indikacije. Naime iako su se u početku atipični antipsihotici koristili samo za liječenje shizofrenije, danas se oni koriste i za liječenje bipolarnog poremećaja, depresije, delirija, poremećaja ličnosti pa čak i autizma. 

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od tri milijuna ratnih veterana pokazalo je da su ratni veterani s psihičkim poremećajima izloženi većem riziku od suicida (samoubojstva). 

Rezultati studije provedene na 848 ispitanika pokazali su da snižene i povišene razine vitamina D kod novorođenčeta mogu povećati rizik za razvoj shizofrenije.

Novo studija provedena u SAD-u pokazala je da je prethodnoj godini 20 posto odraslih Amerikanaca, više od 45 milijuna ljudi, imalo neku od mentalnih (duševnih) bolesti.

Britansko istraživanje pokazalo je da duža primjena antipsihotika, posebice novijih, atipičnih antipsihotika, povećava rizik od razvoja dubokih venskih tromboza. 

Australsko istraživanje provedeno na oko 3.100 ispitanika prosječne dobi od 20 godina pokazalo je da dugotrajno konzumiranje kanabisa može povećati rizik za razvoj halucinacija, deluzija (kriva uvjerenja) i psihoze.