Nekoliko je studija izvijestilo da je crijevna mikrobiota zamršeno uključena u nastanak ateroskleroze, patološkog stanja povezanog s koronarnom bolesti srca (CHD), cerebrovaskularnom bolešću i bolešću perifernih arterija. Točnije, poremećaj crijevne barijere može dovesti do translokacije lipopolisaharida (LPS) izvedenog iz crijevne mikrobiote i sistemske upale niskog stupnja, a oboje doprinosi patofiziologiji ateroskleroze.

Kardiovaskularne bolesti daleko su najčešći uzrok smrti u svijetu, a srčani udar (infarkt miokarda) najčešći je akutni događaj. Za one koji prežive srčani udar, rizik od novog srčanog udara najveći je u prvoj godini nakon inicijalnog događaja jer su krvne žile osjetljivije pa se lakše stvaraju krvni ugrušci.

Rezultati nove studije ukazali su na iznenađujućeg krivca u pozadini kardiovaskularnih bolesti kod pretilosti i dijabetesa - ne prisutnost određenih masnoća, već njihovo potiskivanje. Naime, studija, dovodi u pitanje konvencionalno uvjerenje da se vrsta masnoće koja se zove ceramidi nakuplja u krvnim žilama uzrokujući upalu i zdravstvene rizike. 

Jednostavan krvni test za protein troponin mogao bi predvidjeti rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) i moždanog udara s većom točnošću nego ikada prije, pokazuje novo istraživanje. Inače, troponin se nalazi u stanicama srčanog mišića i otpušta se u krv kada je srce oštećeno. Krvni testovi visoke osjetljivosti na troponin trenutno se koriste u bolnicama za dijagnosticiranje srčanog udara.

Švedski znanstvenici identificirali su genetske varijante koje povećavaju rizik od ateroskleroze. Cilj je da ova nova saznanja omoguće ranije otkrivanje ateroskleroze i poboljšaju liječenje kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara.

Osobe s visokim rizikom od ponovljenih srčanih događaja nakon perkutane koronarne intervencije (PCI), postupka otvaranja začepljenih arterija, imale su značajno bolje rezultate s klopidogrelom nego s acetilsalicilatnom kiselinom kao dugotrajnom antiagregacijskom terapijom, ukazuje nova studija.

Prema rezultatima nove studije, osim što uzrokuje nekoliko tipova raka, čini se da humani papiloma virus (HPV) značajno povećava rizik od srčane bolesti i bolesti koronarnih arterija.

Čimbenici načina života poput prehrane, tjelovježbe, pušenja i krvnog tlaka imaju veći utjecaj na zdravlje srca žena nego muškaraca, ukazuje nova studija. Jednako tako, pokazalo se da žene s lošim zdravljem imaju gotovo pet puta veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi sa ženama s idealnim zdravljem.

Posjedovanje jednog ili više uobičajenih ginekoloških poremećaja, poput endometrioze ili obilne ili neredovite mjesečnice, može biti povezano s povećanim rizikom od srčanih bolesti i stanja koja utječu na protok krvi u mozgu (cerebrovaskularna bolest), otkriva nova analiza.

Nedavno objavljena studija otkrila je da lijek sotagliflozin koji se već koristi za liječenje ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 i kroničnu bubrežnu bolest s dodatnim rizicima od srčanih bolesti, također pomaže u smanjenju rizika od srčanog udara (infarkta miokarda) i moždanog udara.