Novo istraživanje otkriva da čak i niske razine onečišćenja zraka mogu izazvati opasne promjene u krvnim žilama, što naglašava hitnu potrebu za čistim zrakom kako bi se zaštitilo zdravlje srca diljem svijeta.
Ljudi koji sjede ili ostaju sjediti više od 14 sati dnevno, u prosjeku, mogu imati veći rizik od kardiovaskularnog događaja ili smrti u godini nakon liječenja u bolnici zbog simptoma srčanog udara poput boli u prsima, ukazuje nova studija.
Čak i nekoliko noći s nedovoljnim snom potiče molekularne mehanizme povezane s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, pokazuje nova studija. Inače, kronični nedostatak sna rastući je javnozdravstveni problem, te je povezan s povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i fibrilacije atrija.
Rezultati više studija pokazuju da se očekuje porast smrtnosti od koronarne bolesti srca povezane s upotrebom duhana do 40% u sljedećih pet godina, dok osobe s poremećajem upotrebe kanabisa imaju 50% veću vjerojatnost da će doživjeti kardiogeni šok, akutni infarkt miokarda i aritmije.
Svakodnevna izloženost određenim kemikalijama koje se koriste za izradu plastičnih kućanskih predmeta mogla bi biti povezana s više od 356 000 smrtnih slučajeva od srčanih bolesti u svijetu koji su se dogodili samo u 2018. godini, pokazuje nova analiza.
Znanstvenici su razvili novu terapiju koja se može intravenozno ubrizgati odmah nakon srčanog udara kako bi se potaknulo zacjeljivanje i spriječilo zatajenje srca. Terapija potiče imunološki sustav da potiče popravak tkiva i potiče preživljavanje stanica srčanog mišića nakon srčanog udara.
Monoklonsko antitijelo bentracimab može sigurno i učinkovito preokrenuti potencijalno katastrofalne komplikacije krvarenja povezane s tikagrelorom, uobičajenim lijekom koji se koristi za liječenje pacijenata s akutnim koronarnim sindromima, prethodnim srčanim udarom, moždanim udarom i koronarnom bolešću srca, ukazuje nova studija.
Nekoliko je studija izvijestilo da je crijevna mikrobiota zamršeno uključena u nastanak ateroskleroze, patološkog stanja povezanog s koronarnom bolesti srca (CHD), cerebrovaskularnom bolešću i bolešću perifernih arterija. Točnije, poremećaj crijevne barijere može dovesti do translokacije lipopolisaharida (LPS) izvedenog iz crijevne mikrobiote i sistemske upale niskog stupnja, a oboje doprinosi patofiziologiji ateroskleroze.
Kardiovaskularne bolesti daleko su najčešći uzrok smrti u svijetu, a srčani udar (infarkt miokarda) najčešći je akutni događaj. Za one koji prežive srčani udar, rizik od novog srčanog udara najveći je u prvoj godini nakon inicijalnog događaja jer su krvne žile osjetljivije pa se lakše stvaraju krvni ugrušci.
Rezultati nove studije ukazali su na iznenađujućeg krivca u pozadini kardiovaskularnih bolesti kod pretilosti i dijabetesa - ne prisutnost određenih masnoća, već njihovo potiskivanje. Naime, studija, dovodi u pitanje konvencionalno uvjerenje da se vrsta masnoće koja se zove ceramidi nakuplja u krvnim žilama uzrokujući upalu i zdravstvene rizike.
