Gastrointestinalni hormon sekretin - često povezan s njegovom ulogom u gušterači - povećava i poboljšava funkciju srca i bubrega, prema novoj studiji. Ovo otkriće čine sekretin zanimljivim kandidatom za buduća istraživanja vezana uz liječenje zatajenja bubrega i srca.

Hormoni štitnjače mogu imati veliki učinak na kardiovaskularni sustav, pa tako pretjerano aktivna štitnjača i neaktivna štitnjača mogu imati loše posljedice po srce. Stoga je važno prepoznati i liječiti oboje.

Korištenje acetilsalicilatne kiseline povezano je s 26 posto povećanim rizikom od zatajivanja srca kod osoba s barem jednim predisponirajućim čimbenikom za to stanje, ukazuje nova studija. Predisponirajući čimbenici uključivali su pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Žene i muškarci srednjih godina koji puše imaju povećan rizik od fatalnog kardiovaskularnog događaja kao prvog znaka kardiovaskularne bolesti, ukazuje nova studija.

Pacijenti sa zatajivanjem srca koji odgovaraju određenom profilu mogu imati koristi od injekcije matičnih stanica koja se aplicira izravno u srčani mišić, otkriva nova studija u kojoj je sudjelovalo 537 pacijenata s uznapredovalim zatajivanjem srca sa smanjenom ejekcijskom frakcijom.

Dugotrajna izloženost zagađenju zraka i buci u cestovnom prometu može biti povezana s povećanim rizikom od zatajivanja srca, ukazuje nova studija. Također, pokazalo se da su bivši pušači i osobe s hipertenzijom najosjetljiviji na posljedice zagađenja zraka.

Željezo je vitalno za zdravlje, a premalo željeza u prehrani može dovesti do razvoja srčane bolesti, ukazuje nova studija. Procjenjuje se da bi se oko 1 od 10 novih slučajeva srčane bolesti kod ljudi u srednjoj životnoj dobi moglo spriječiti ako prehranom unose dovoljne količine željeza.

Za pacijente s dijabetesom tipa 2, sa ili bez kardiovaskularne bolesti, upotreba inhibitora suprijenosnika natrija i glukoze 2 (SGLT2) u usporedbi s agonistima GLP-1 receptora, povezana je sa smanjenim rizikom od hospitalizacije zbog zatajivanja srca, ukazuje nova studija.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti. U 2020. godini je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.886 osoba, od čega je 57,4 posto umrlih žena (13.131) i 42,6 posto umrlih muškaraca (9.755). 

Parodontitis je povezan s povećanjem vjerojatnosti za nove kardiovaskularne (CV) događaje, ukazuje nova studija. Valja istaknuti, da što je parodontitis bio teži, to je spomenuti rizik bio veći. Jednako tako, povezanost je bila osobito izražena među pacijentima koji su u prošlosti doživjeli srčani udar.