Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)


Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) znana u našim krajevima kao mišja groznica je skupina klinički sličnih bolesti uzrokovanih hantavirusima iz obitelji Bunyaviridae.

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom uključuje bolesti kao što su korejska hemoragijska groznica, epidemijska hemoragijska groznica i epidemijska nefropatija. Tipovi hantavirusa koji uzrokuju hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom su Hantaan, Dobrava, Saaremaa, Seoul i Puumala.

Hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj uzrokuju dva tipa hantavirusa, Puumala i Dobrava.

Inače Haantan virus je rasprostranjen u istočnoj Aziji, osobito u Kini, Rusiji i Koreji, Puumala virus u Skandinaviji, zapadnoj Europi i zapadnoj Rusiji, Dobrava virus na Balkanu, Seoul virus po cijelom svijetu,a Saaremaa virus u srednjoj Europi i Skandinaviji.

Kako ljudi oboljevaju od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (mišje groznice)?

Nositelji i prenositelji hantavirusa su glodavci. Ljudi se mogu zaraziti s hantavirusima i oboljeti od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom nakon izlaganja urinu, izmetu ili slini zaraženih glodavaca ili nakon udisanja prašine iz njihovih skrovišta. Jednako tako ljudi koji rade s glodavcima izloženi su hantavirusu putem ugriza zaraženog glodavca.

Iz svega navednog razvidno je da su ljudi koji najčešće radi svojeg posla (na primjer šumski radnici, lovci, poljoprivrednici i dr.) borave u šumi te dolaze u opetovan ili dugotrajan, izravan ili posredan dodir s malim divljim glodavcima, izloženi većem riziku od oboljevanja od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom.

Prijenos bolesti s jednog čovjeka na drugog je moguć, no vrlo rijedak.

Glodavci su prirodni spremnik za hantaviruse. Poznati nositelji hantavirusa su prugasti poljski miš (Apodemus agrarius) - za Saaremaa i Hantaan virus, smeđi ili norveški štakor (Rattus norvegicus) - za Seoul virus, voluharica (Clethrionomys glareolus) - za Puumala virus i žutogrli poljski miš (Apodemus flavicollis) za Dobrava virus.

Klinička slika hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (mišje groznice)

Simptomi hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom obično se javljaju 1 do 2 tjedna nakon izlaganja infektivnom materijalu, no u rijetkim slučajevima simptomi se mogu pojaviti i nakon 8 tjedana.

Bolest obično počinje naglo, a u početku su jače izraženi opći simptomi s visokom temperaturom i bolovima mišića, osobito u leđima i križima, te bolovi u trbuhu. Karakteristične su i jake glavobolje, umor i mučnina, a nerijetko i povraćanje ili proljev.

U polovice bolesnika registriraju se i kataralni respiratorni simptomi. Poslije se razvija hipotenzija, oligurija i drugi znakovi bubrežnog zatajenja, a osim petehijalnog krvarenja u koži pojavljuju se i manifestna krvarenja u drugim organima. U tipičnoj kliničkoj slici bolesti u pojedinim fazama su jasno istaknuti određeni simptomi bolesti s karakterističnim redoslijedom pojavljivanja.

Zato se tijek hemorgijske vrućice s bubrežnim sindromom uobičajeno dijeli u pet prepoznatljivih faza (febrilna, hipotenzivna, oligurijska, poliurijska i rekonvalescentna). Ovakav tijek bolesti češće se susreće pri infekciji virusom Dobrava nego virusom Puumala.

Febrilna faza s naglim nastupom obično traje 3 do 7 dana, kada se gotovo redovito registrira trombocitopenija, najčešće i hemokoncentracija, a u mokraći albuminurija i hematurija. Hipotenzivna faza u prosjeku traje 1 do 2 dana, a karakterizirana je padom krvnog tlaka i znakovima zatajivanja bubrega. Oligurijska faza obično nastupa početkom drugog tjedna bolesti kada se mogu pojaviti i opsežnija krvarenja, a ureja i kreatinin dosežu najveće vrijednosti. Na oligurijsku fazu se nadovezuje poligurijska koja množe potrajati i do dva tjedna, a označena je izlučivanjem velike količine urina niske specifične težine (i do 15 litara tijekom 24 sata). Oporavak (rekonvelescentna faza) je usporen pa traje nekoliko tjedana ili pak nekoliko mjeseci, ali obično protječe bez komplikacija.

Pri infekcijama uzrokovanim virusom Puumala češće se susreće blaži oblik bolesti, a tijek se obično odvija samo u dvije faze. Prva je febrilna, na nju se nadovezuje druga faza s bubrežnim simptomima, dok su hemoragijske manifestacije rijetke i blage. Ovakav oblik bolesti uglavnom se registrira pri epidemijskom pojavljivanju. 

Virusi Hantaan i Dobrava češće uzrokuju teže simptome, dok virusi Seoul, Saaremaa i Puumala blaže simptome. 

Smrtnost u težim oblicima bolesti iznosi 5 do 10 posto, a pri infekciji virusom Puumala manja je od 1 posto.

Ostatna disfunkcija bubrega je rijetka, osim u teškom obliku bolesti koji se pojavljuje na Balkanu.

Dijagnosticiranje hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (mišje groznice)

Nekoliko laboratorijskih testova koristi se za potvrdu dijagnoze hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u bolesnika s kliničkom slikom koja ukazuje na tu bolest.

Rutinski serološki testovi koji se danas najčešće koriste u brzoj dijagnostici hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom su enzimski imunotest (ELISA) i test indirektne imunofluorescencije (IFA). Ostali testovi kao neutralizacijski test redukcije plakova (PRNT), lančana reakcija polimeraze (PCR) i dr. koriste se više u istraživačke svrhe i zahtijevaju specijalizirane laboratorije.

Liječenje hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (mišje groznice)

U liječenju hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom ključne su potporne mjere - nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita, održavanje normalne razine krvnog tlaka i kisika te liječenje sekundarnih infekcija. Ponekad se kod oboljelih primjenjuje i dijaliza.

Rana intravenska primjena antivirusnog lijeka ribavarina može ublažiti tijek bolesti te smanjiti smrtnost.

 

Literatura:

  1. Simpozij: Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj - knjiga sažetaka, Zagreb 2003.
  2. Centers for Disease Control and Prevention. Hemorrhagic Fever with Renal Syndrome (HFRS) 2011.
  3. Robert S. Porter, Justin L. Kaplan.The Merck Manual of Diagnosis and Therapy. 19th Edition, Merck Publishing Group 2011;1433-1434.
  4. Peters CJ, Simpson GL, Levy H. Spectrum of Hantavirus Infection: Hemorrhagic Fever with Renal Syndrome and Hantavirus Pulmonary Syndrome. Annual Review of Medicine 1999;50:531-45.

Zadnja izmjena: 25.08.2019.