Kako roditelji žive i vide roditeljstvo u suvremenoj Hrvatskoj
U ranoj dobi, kada su društvena ulaganja u razvoj ljudskog potencijala najisplativija, djeca u najvećoj mjeri ovise o svojim roditeljima i skrbnicima. Kako roditelji žive i vide roditeljstvo u suvremenoj Hrvatskoj, donosi dosad najveće istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 1.700 roditelja djece predškolske dobi, koje je za UNICEF osmislio tim domaćih stručnjaka na čelu s prof. dr. sc. Ninoslavom Pećnik, a provela agencija Ipsos Puls.
Roditelji su u istraživanju progovorili o svim ključnim temama za podizanje djece; od prvih zajedničkih dana i dojenja, podrške zdravstvenih stručnjaka, do polaska djece u predškolu. Posebna pozornost u istraživanju je usmjerena na specifičan položaj ranjivih skupina roditelja djece s teškoćama u razvoju i roditelja u riziku od siromaštva. Istraživanje daje korisne uvide u usluge koje roditelji predškolske djece u Hrvatskoj najviše koriste te koliko su njima zadovoljni, ali i što im treba kako bi još uspješnije podizali svoju djecu. Nalazi istraživanja sadržani su u publikaciji "Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj" koja će sutra biti predstavljena stručnjacima i donositeljima odluka na Nacionalnoj konferenciji o podršci roditeljima predškolske djece u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja ukazuju na veliku nejednakost u financiranju usluga za roditelje i djecu. Dok pojedine zajednice pružaju veliki i široki spektar usluga, vodeći računa da usluge stignu do ranjivih skupina, u drugim zajednicama gotovo i da nema nikakvih usluga za roditelje i djece. U velikoj mjeri dostupnost usluga ovisi o proračunima lokalnih zajednica, stoga je jedna od preporuka istraživanja da se pronađu načini za smanjivanje razlika u financiranju usluga između različitih regija i lokalnih zajednica kako bi svako dijete dobilo jednake razvojne šanse.
Roditelji djece s teškoćama žive pod povećanim stresom jer je sustav podrške njima i njihovoj djeci slabo razvijen - sami plaćaju usluge za poticanje ranog razvoja djece, liste čekanja su duge, sustav rane intervencije nije uspostavljen i njihova djeca nemaju iste razvojne šanse. Roditelji nižeg socioekonomskog statusa, nižeg obrazovanja te oni s troje i više djece i u ruralnim sredinama dobivaju manje podrške svoje socijalne mreže.
Istraživanje donosi korisne preporuke utemeljene na mišljenju roditelja. Među ostalim, majkama je potrebno osigurati veću podršku u dojenju, osobito između 2. i 4. mjeseca. Iako čak 12 posto roditelja misli da je tjelesno kažnjavanje potrebno za pravilan odgoj, svaki drugi roditelj misli da roditeljima treba savjet kako podizati djecu bez tjelesnog kažnjavanja. Svakoj četvrtoj majci i svakom trećem ocu zahtjevi posla često otežavaju ispunjavanje roditeljske uloge. Taj nalaz upućuje na važnost podrške koju roditeljima pružaju njihova radna okruženja i poslodavci kako bi se roditeljima olakšalo "balansiranje" između često nespojivih zahtjeva koji proizlaze iz njihova istovremenog roditeljstva te sudjelovanja na tržištu rada.
Kod obavljanja kućanskih poslova i brige o djeci još uvijek postoje velike rodne razlike. Tako čak tri četvrtine majki smatra da obavlja sve ili veći dio kućanskih poslova, a dvije trećine da preuzima svu ili veći dio brige za dijete. Svaki deseti roditelj je bez podrške u rješavanju svojih problema, svakom šestom nije dostupna pomoć okoline u poslovima vezanim uz djecu, obitelj i kućanstvo. Tri od četiri roditelja bi o pitanjima roditeljstva i djetetovog razvoja razgovaralo sa stručnjakom, no stručnjaku se stvarno obratio samo jedan od četiri roditelja. Podrška stručnjaka još je nedostupnija roditeljima slabijih primanja i u ruralnim sredinama, često upravo onima koji je najviše trebaju.
Gotovo polovina roditelja šestomjesečne djece i jednogodišnjaka istaknula je potrebu veće dostupnosti jaslica i vrtića, u smislu postojanja više mjesta za djecu, vrtića bliže mjestu stanovanja te povoljnije cijene. Petina roditelja smatra da je potrebno poboljšati samu uslugu predškolskog odgoja i obrazovanja. Jednako toliko ih priželjkuje brojnije, uređenije i bolje opremljenije parkove i igrališta za djecu. Također, jaslice i vrtići nisu dostupni svoj djeci; gotovo svaki 6. šestogodišnjak ne ide ni u vrtić ni u predškolu. Roditelji žele više informacija o pravima roditelja i djece i postojećim uslugama za roditelje i djecu. Roditeljima niskog socioekonomskog statusa i obrazovanja nedostaje više kvalitetnijih TV sadržaja za djecu mlađe dobi. To su samo neki od brojnih nalaza koje donosi istraživanje.
"Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje daje kompletnu sliku o tome kako žive roditelji predškolske djece u Hrvatskoj i koje usluge u zajednici bi im olakšale obavljanje te zahtjevne uloge. Vjerujemo da će korisni nalazi ovog velikog istraživanja koristiti donositeljima politika prilikom kreiranja nove Nacionalne strategije i plana aktivnosti za prava i interese djece, ali i lokalnim zajednicama koje na predstojećim lokalnim izborima mogu donijeti odluke u korist roditelja i djece", rekla je programska voditeljica i v.d. predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Đurđica Ivković.
Nalaze istraživanja danas su predstavile njegove autorice prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik i prof. dr. sc. Marta Ljubešić. Svi nalazi vodećih hrvatskih stručnjaka za djecu sadržani u publikaciji upućuju na to da bi roditelji trebali biti u srcu politike za podršku djeci. Potrebna su veća i ciljana ulaganja u kvalitetne programe podrške roditeljima te je jednako važno da u stvaranje tih programa budu uključeni roditelji. Dodatna podrška je potrebna kako bi usluge postale dostupne i pristupačne roditeljima niskog socioekonomskog statusa koji žive u ruralnim sredinama.
