Može li klorofil postati sljedeća antidijabetička terapija?
Novi pregled studija otkriva da klorofil i njegovi derivati mogu regulirati šećer u krvi i oponašati inzulin, ali sigurnosni rizici i nedostatak ispitivanja na ljudima znače da je terapijski potencijal zelenog pigmenta još uvijek u fazi ispitivanja.
Dijabetes se prvenstveno javlja u dva oblika: dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Dijabetes tip 1 je autoimuno stanje koje oštećuje beta-stanice gušterače, koje su odgovorne za proizvodnju i lučenje inzulina. Dok je dijabetes tip 2 povezan s progresivnom disfunkcijom beta-stanica i inzulinskom rezistencijom.
Klorofili su obilni zeleni biljni pigmenti koji igraju ključnu ulogu u fotosintezi. Postoje različite vrste klorofila, uključujući klorofil a i b, svaki s jedinstvenim emisijskim vrhovima. Feofitin je tamnoplavkasti pigment dobiven tretiranjem klorofila slabom kiselinom ili nakon termičke obrade.
Feoforbid je još jedan derivat klorofila koji nastaje nakon razgradnje klorofila. Treba napomenuti da su feofitin i feoforbid derivati klorofila koji se nalaze u biljkama, dok se feofitin pretežno formira tijekom probave klorofila u životinja. Klorofili su obilno prisutni u prehrambenim izvorima, posebno u lisnatom zelenom povrću, morskim algama, zelenom grahu i algama.
Klorofili i njihovi derivati utječu na metabolizam glukoze putem različitih mehanizama u gastrointestinalnom traktu. Više studija pokazalo je da suplementacija klorofilom može obnoviti disbiozu crijevne mikroflore i poboljšati apsorpciju i metabolizam glukoze. Ovi suplementi smanjuju omjer Firmicutes-a i Bacteroidetes-a, povećavaju broj članova skupine Blautia i Bacteroidales te smanjuju koncentracije Lactococcus-a i Lactobacillusa.
Sveukupno gledajući, antioksidativna, protuupalna i inzulinom oponašajuća svojstva derivata klorofila sugeriraju višestruki pristup liječenju dijabetesa. Iako obećavajući, ovi rezultati zahtijevaju daljnju kliničku validaciju kako bi se utvrdile učinkovite terapijske primjene.
Izvor:
Nutrients
