Dijabetes - FAQ


Dijabetes - FAQ

Kada sam u žurbi šećer mi naglo padne. Zašto? 

Prilikom svake pojačane tjelesne aktivnosti, stvaranje energije je povećano. Stanice našeg organizma trebaju više krvnog šećera (glukoze) pa je utrošak glukoze iz krvi znatno veći nego u mirovanju.

U žurbi, javlja se potreba za povećanom energijom pa je potrošnja glukoze iz krvi pojačana, što može uzrokovati pad šećera u krvi i izazvati hipoglikemiju. Iz tog je razlog, potrebno uvijek uz sebe imati glukozne bombone kako biste si mogli pomoći i spriječiti pojavu jače hipoglikemije.

Ako planirate žurbu i povećanu tjelesnu aktivnost, smanjite količinu inzulina prije takve aktivnosti i/ili povećajte količinu prehrane, ovisno o tome na kavoj ste terapiji i o kavom se obliku šećerne bolesti radi.

Prije godinu dana mi je otkriven dijabetes, tip II. Imam 46 godina. Trenutno sam samo na dijeti, bez lijekova. Uglavnom uspijevam održavati razinu glukoze, ali ponekad se popne do 9,5 dva sata iza jela, bez nekog razloga, iako konzumiram istu hranu koja ne podiže šećer. Vjerojatno se povisi kao posljedica stresa (imam veoma stresan posao). Nastojim disciplinom držati vrijednosti glukoze u granicama normale. HbA1c mi je prije 6 mjeseci bio 5,7 a prije četiri mejseca 6,1. Pitanje je da li će doći do kasnih komplikacija iako je je HbA1c u granicama normale, ako je ponekad vrijednost glukoze do 10. Koliko često treba mjeriti vrijednosti šećera u krvi? Što se smatra dobrom regulacijom, koje su vrijednosti nakon obroka normalne?

Cilj kontrole šećera u krvi je normalan šećer, dakle vrijednosti kao u osobe koja nema šećernu bolest. To znači da gotovo nikad (ili vrlo rijetko i kratko, pod stresom) glukoza u krvi ne prelazi 7,0 mmol/L (čak ni poslije obroka!). Rizik komplikacija se progresivno smanjuje što smo bliže tom cilju. Idealnom regulacijom smatramo HbA1c manji od 6,5% , granično dobrom do 7,5%, sve više od toga nije dobro.
 
Prema tome, Vi dobro regulirate svoj šećer. Što se tiče preporuke koliko često ga mjeriti: što češće to bolje, posebno za ljude koji trebaju inzulin za regulaciju šećera. U Vašem slučaju to nije potrebno tako često. Jedan od razumnih pristupa je stalno kontrolirati šećer u mokrači, pa kada je pozitivan kontrolirati i krv. 

Tip 1 sam 6 godina sa relativno loše reguliranim šećerom i imam 33 godine. Koje bih preglede trebala obaviti i na što posebno obratiti pažnju prije planirane trudnoće?

Osnovno za osobu sa tipom I šećerne bolesti, koja planira trudnoću, je postići i održati što bolju regulaciju glikemije prije začetka. Naime, tijekom prva tri mjeseca trudnoće razvijaju se svi djetetovi organi, pa je zato izrazito važno da razina glukoze u krvi u to vrijeme bude zadovoljvajuća. To je moguće postići i održati samo redovnom samokontrolom i adaptacijom doze inzulina 4-5 puta na dan.
Osim toga važno je da u buduće trudnice nisu razvijene uznapredovale kronične komplikacije šećerne bolesti, naročito one koje se javljaju na malim krvnim žilama oči i bubrega, te da bolesnica nema većih problema sa krvnim tlakom. Dakle, prije planirane trudnoće, potrebno je sakupiti 24 satnu mokraću, obaviti redovne laboratorijske pretrage (HbA1c, kreatinin klirens, mikroalbuminurija, lipidogram), pregled spec. okuliste i sa svim nalazima posavjetovati se s internistom dijabetologom.

Odmah po potvrdi trudnoće, javiti se ginekologu koji kontrolira trudnice sa šećernom bolešću.

Kod Vas je osnovno postići dobru regulaciju glikemije s HbA1c ispod 7%, učiniti potrebne pretrage i posavjetovati se s Vašim dijabetologom o planiranoj trudnoći. U slučaju da su sve pretrage zadovoljvajuće, a usprkos nastojanju ne možete zanjeti, potrebno je da se s Vašim suprugom javite u centar za liječenje neplodnosti.

Trnu mi prsti na obe ruke i tokom cijelog dana osjećam mravinjanje u prva tri prsta. Imam i učestale proljeve sa nemogučnošću zadržavanja stolice. Dosta česte jutarnje hipoglikemije. Što mi je? 

Trnjenje prstiju obje ruke,a osobito prva tri prsta,ukazuje na mogući sindrom karpalnog kanala (pritisak u kanalu zapešća na nervus medianus)..Potrebno je urediti neurološki pregled i EMNG ruku,jer jedino na taj način možemo potvrditi dijagnozu karpalnog sindroma.

Nemam podatak o trajanju šećerne bolesti i načinu liječenja,ali pretpostavljam da bolenik prima inzulin te ima učestale jutarnje hipoglikemije.One zahtijevaju prilagođavanje doze inzulina (treba se javiti svom dijabetologu i donijeti dnevnik samokontrole).

Učestali proljevi s nemogućnošću zadržavanja stolice ukazuju na moguće oštećenje živaca koji kontroliraju rad crijeva (dijabetička gastroenteropatija). Postoje pretrage kojima se to može dokazati i koje će odrediti dijabetolog na redovnom kontrolnom pregledu.

Imam 25 godina. 09.06.2004. mi je postavljena dijagnoza Diabetes melitus tip 1, nakon nalaza glukoze natašte 13,7 a dan prije u toku dana 17,0 i ketonurije (8) Na intezivnoj sam inzulinskoj terapiji. U pocetku 4x4 UI brzodjelujućeg, a dvije sedmice poslije 6UI Insulatard-a naveče, a 3x4 Novorapida. Glukoza se brzo normalizirala, tako da sad (mjesec i pol poslije) primam 6 UI Insulatarda i po dvije jedinice Novorapida prije 3 obroka. Tjedni prosjek glukoze je 4,8. Sve češće mi glukoza pada ispod 4. Nalaz antitijela je negativan što isključuje tip 1. Doktor misli da se radi o MODY obliku. Genetsku predispoziciju nemam. Vitka sam uvijek bila. Obzirom da sam prije postavljanja dijagnoze dijabetesa imala jaku virozu disajnih puteva da li je moguće da se radi o nekom prolaznom oštećenju mog pankreasa? Bila bih Vam zahvalna na mišljenju o mom slučaju odnosno na preptostavci o kojem obliku se radi? Ukoliko se radi o MODY obliku, da li ću ostati na ovoj inzulinskoj terapiji? Kakve su prognoze sekundarih dijabetesa nakon viroza?

Prema podacima koji su upisani, najvjerojatnije se radi o tipu 1 šećerne bolesti u razvoju. Naime, negativan nalaz protutijela, nažalost, ne mora značiti da šećerna bolest nije tip 1. Naime, antitijela protiv Langerhansovih otočića kao i protiv inzulina imaju ciklički karakter s fazama pojavljivanja i fazama nestajanja. Vjerojatno je šećerna bolest zbog viroze koja se navodi uhvaćena u ranijoj fazi razvijanja bolesti, a sada s obzirom na smirivanje situacije došlo je do određenog oporavka beta stanica Langerhansovih otočića.

Za pretpostaviti je da će liječenje trebati nastaviti intenziviranom terapijom, s time da se može očekivati pogoršanje stanja kroz određeno razdoblje, usporedno sa slijedećim valom protutijela. Zbog toga je nužno redovito provoditi samokontrolu glukoze u krvi da se na vrijeme uoči eventualno razdoblje pogoršanja.

Zadnja izmjena: 18.08.2019.