Kronične komplikacije dijabetesa


Kronične komplikacije dijabetesa

Nakon određenog broja godina s dijabetesom u nekih se ljudi razviju određeni karakteristični problemi s očima, bubrezima, živcima i nogama. Osjetljivost na srčane bolesti i visoki krvni tlak također je povećana.
Dijabetes je bolest koja različito utječe na različite ljude. Ono što pak vrijedi za sve jest: što je bolji nadzor šećera u krvi, krvnog tlaka i lipida, manji je rizik od kroničnih komplikacija.
Rizik od komplikacija povećava se ako je razina glukoze prije obroka viša od 7 mmol/l i ako je razina glukoze sat do dva nakon obroka iznad 8 mmol/l . Mala je mogućnost komplikacija ako je HbA1c ispod 6,5%, ali i razine do 7 % prihvatljive su.

Koji su dijelovi tijela ugroženi?

Ako vam je šećer u krvi često viši od normale, postoji povećani rizik od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila. To je zato što visoka razina šećera u krvi ubrzava neke procese povezane s bolešću arterija. Ako pušite, imate visoki krvni tlak ili visoki kolesterol, opasnost se povećava. Oštećenja malih krvnih žila mogu izazvati komplikacije u ostalim dijelovima tijela kao što su bubrezi, živci, stopala i oči. Oštećenja živaca mogu pak izazvati druge komplikacije.

Dijabetes i stopala

Ljudi s dijabetesom imaju poseban razlog za brigu o svojim stopalima. Zbog dijabetesa stopala mogu biti podložna ozljedama i infekcijama. To se događa zato što osjećaj u nožnim prstima ili stopalima - vašem "alarmnom sustavu za bol" može postupno nestati. U mnogih ljudi koji boluju od dijabetesa također slabi cirkulacija što otežava borbu s infekcijama.

Svakodnevni pregled stopala 

Svakodnevno pregledajte stopala i odmah prijavite svaki problem. Pregledajte da li postoje kakve rane ili bilo kakve promjene na koži ili noktima. Stopala pregledavajte pod dobrim svjetlom. Koristite se zrcalom da biste vidjeli cijelo stopalo. Jako je važno da vaša stopala redovito pregleda vaš pediker ili liječnik.

Naučite prepoznati prve znakove infekcije: povišenu temperaturu kože, crvenilo i otekline. Bol i osjetljivost govore vam da vaš alarmni sustav za bol dobro funkcionira. Infekcije stopala iziskuju trenutnu skrb liječnika.

Budite svjesni da se osjetljivost vaših stopala može smanjiti ili nestati zbog neuropatije. Često nema nikakvih simptoma kad se to dogodi. Pripazite na znakove kao što su bodljikava bol u stopalima, neosjetljivost i čudni osjećaj kao da hodate po vati ili u uskim čarapama. Bez alarmnoga sustava za bol ozljede i tijesna obuća mogu proći neopaženo.

Kako si pomoći? 

Ne nosite tijesne cipele koje vam stišću nožne prste. One mogu pridonijeti problemima s vlažnim stopalima, gljivičnim infekcijama, noktima koji urastaju i kožnim problemima kao što su kurje oči i žuljevi. Neprimjerena obuća može izazvati iskrivljenja stopala i rane. Dosta problema sa stopalima može se izbjeći ako stopala zaštitite odgovarajućom obućom koja vam odmah dobro pristaje i nije ju potrebno razgaziti. Za svaku aktivnost nosite primjerenu obuću. Svečane cipele treba nositi samo povremeno, i to kraće vrijeme.

Stopala perite kao što perete i ruke. Kupajte se ili tuširajte, ali nemojte namakati noge. Namakanje šteti prirodnoj vlažnosti kože i izaziva njezino pucanje. Kožu održavajte mekom i nježnom uz pomoć hidratantnih krema. Nosite odgovarajuće cipele da biste spriječili pritisak i nastajanje tvrde, zadebljane kože. Nikada ne hodajte bosi. Znojne noge pospite apsorbirajućim puderom za stopala. Oprezno podrezivanje noktiju na nogama dio je brige za stopala. Ako nokte režete pravilno, oni neće urasti niti se inficirati.

Dijabetes i oči

Dobra kontrola šećera u krvi smanjuje mogućnost komplikacija, uključujući očne komplikacije povezane s dijabetesom. Visoka razina šećera u krvi može štetiti očima i mora biti liječena. Kada vam je dijagnosticiran dijabetes, možda ste imali zamagljen vid, što je posljedica visoke razine šećera u krvi.

Nije prikladno mijenjati naočale dok vam se šećer u krvi ne stabilizira jer će vam se vid mijenjati sve dok dijabetes ne bude pod kontrolom. Iznimno je važno da kada otkrijete da bolujete od dijabetesa posjetite okulistu (očnog liječnika) koji će vam pregledati fundus (očnu pozadinu). Kada dijabetes počne utjecati na male krvne žile koje opskrbljuju mrežnicu, vid vam može biti ugrožen.

Okulist bi vam barem jednom godišnje trebao pregledati fundus oka. Kada imate dijabetes, veća je mogućnost nastanka mrene i razvijanja ostalih očnih problema. Razvoj mrene može se pratiti i možda vam budu propisane naočale s većom dioptrijom da biste zadržali dobar vid. Ako vas mrena ometa u obavljanju svakodnevnih poslova, možda ćete morati ići na operaciju. Tijekom operacije prirodna očna leća zamjenjuje se implantatom. Druga su mogućnost kontaktne leće ili naočale za mrenu.

Dijabetes i bubrezi

Svi dijabetičari redovito bi trebali testirati urin na proteine. Ako je razina proteina previsoka, funkciju bubrega valja podrobnije istražiti.

Uloga bubrega 

Zdravi bubrezi služe kao filtar. Krv protječe kroz njih i filtrira se tako da se zdrave supstancije zadržavaju u krvi, a toksične se uklanjaju u urin. Oni također održavaju normalnu razinu tekućina u tijelu i proizvode hormone. Ti procesi također pridonose reguliranju krvnoga tlaka.

Kako znati da li su bubrezi oštećeni? 

Tijekom godina dijabetes i visoki krvni tlak mogu oštetiti krvne žile u bubrezima. Prvi je znak da su bubrezi oštećeni dijabetesom pojava proteina u urinu. Zdravi bubrezi djeluju na principu sita i zadržavaju protein. Kada se oštete, počnu propuštati. Vi i vaš liječnik možete to otkriti na jednostavan način, običnim testom urina, i poduzeti odgovarajuće korake. U ranom razdoblju oštećenja se mogu biti smanjiti pomoću stroge kontrole šećera u krvi i tlaka. Zato su jako važni redoviti posjeti liječniku i kontrola urina. Ako se problemi ne rješavaju na vrijeme, bubrezi mogu postupno prestati funkcionirati. Ako se problemi uoče na vrijeme, liječnik vam može propisati liječenje koje će usporiti ili zaustaviti dalje komplikacije.

Dugoročni problemi 

Ako oštećenje bubrega prođe nezapaženo, bubrezi polako prestaju raditi. Za bolesnike to znači da će ovisiti o aparatu za dijalizu ili transplantaciji bubrega.

Kako zadržati zdrave bubrege? 

Najvažnija je dobra kontrola šećera u krvi i tlaka. Ako imate visoki krvni tlak, mnogo je teže održati bubrege zdravima i zato će vam liječnik možda predložiti lijek koji će održavati krvni tlak normalnim. Minimalan unos masnoća također će pomoći zaštiti bubrega. Pušenje ubrzava oštećenje bubrega i zato je važno da prestanete pušiti. Ako se budete pridržavali ovih nekoliko pravila, to će pozitivno utjecati na vaše bubrege.

Neuropatija

Nakon mnogo godina bolovanja od dijabetesa neki ljudi razviju oštećenje živaca poznato kao dijabetička neuropatija. Ta bolest utječe na periferne živce, koji su zaduženi za mišiće, kožu i unutarnje organe.

Često je prvi simptom oštećenja živaca smanjen osjet ili trnci u nožnim prstima ili stopalima. Neki ljudi osjećaju bol, dok drugi ne osjećaju ni bolni podražaj ni promjenu temperature. To može biti jako opasno, s obzirom da je riječ o signalima za opasnost. Ako dugo bolujete od dijabetesa, možda ćete zapaziti slabost mišića.

Rasprostranjena oštećenja živaca mogu utjecati na probavni sustav i izazvati proljev. Neki ljudi iskuse osjećaj punoće u trbuhu ili mučninu. Možda ćete osjetiti vrtoglavicu ako prebrzo ustajete. U tom slučaju najbolje je ustajati polako uz nečiju pomoć. Oštećenje živaca zdjelice može dovesti do problema s mokraćnim mjehurom, a u muškaraca do impotencije. Zbog smanjene osjetljivosti vašim je stopalima potrebna posebna briga.

Dijabetes i bolesti srca i krvnih žila

Kada imate dijabetes, važno je da sagledate sve čimbenike koji povećavaju mogućnost bolesti srca i krvnih žila, jer one mogu biti vrlo ozbiljne.

Bolesti krvnih žila 

Kako starimo, tako se povećava rizik od bolesti krvnih žila. Može doći do zadebljanja stijenki arterija ili do njihova otvrdnuća zbog nakupljanja kolesterola i stvaranja aterosklerotskih plakova. Taj proces naziva se ateroskleroza. Može se pojaviti u cijelom krvnom sustavu, ali određeni su dijelovi osjetljiviji. Ta pojava opasna je jer ograničava protok krvi kroz žile i povećava mogućnost nastanka ugrušaka u žilama. 

Čimbenici rizika

U ljudi s dijabetesom povećan je rizik od ateroskleroze ako ne održavaju u normali svoju razinu šećera u krvi. Pušenje, visoki krvni tlak i visoki kolesterol povećavaju rizik. Nažalost, dijabetes se često javlja zajedno s visokim krvnim tlakom i kolesterolom. Zbog toga, kad bolujete od dijabetesa, nužno je da pratite sve čimbenike koji povećavaju mogućnost bolesti krvnih žila, jer bolesti srca i krvotoka mogu biti vrlo opasne.

Visoki krvni tlak 

Krv mora biti pod tlakom da bi mogla teći kroz krvne žile, ali ako je krvni tlak previsok, povećava se rizik razvoja bolesti krvnih žila. Krvni tlak prirodno se povećava s godinama. Nažalost u dijabetičara je veća mogućnost povišenog krvnog tlaka ili hipertenzije. U ljudi s dijabetesom tipa 2 preporuča se da krvni tlak bude ispod 140/85 mmHg.

Kako znati imate li visoki krvni tlak? 

Većina ljudi s hipertenzijom nema nikakvih simptoma. Jedini način da znate imate li visoki krvni tlak jest da vam ga vaš liječnik izmjeri. S obzirom da se krvni tlak mijenja iz minute u minutu, potrebno je nekoliko mjerenja u razdoblju od nekoliko tjedana da bi se otkrilo da li imate hipertenziju. 

Bolest koronarnih arterija 

Skupina arterija koje su posebno osjetljive na aterosklerozu su koronarne arterije. One opskrbljuju srce krvlju, a time i kisikom. Ako je protok krvi kroz te arterije smanjen, srčanom mišiću nedostaje kisika. To uzrokuje bolove u prsima koje liječnici nazivaju angina pectoris. Pojava angine pectoris najvjerojatnija je pri tjelesnoj aktivnosti, kada srce traži više kisika. Odmor obično smanjuje bol. Stalna angina može biti liječena lijekovima ili kirurškim zahvatom. Neki pacijenti kod kojih se razvije angina ili bilo koji oblik bolesti srca bit će upućeni kardiologu, specijalistu za bolesti srca.

Srčani udar 

Ponekad se može stvoriti ugrušak u "bolesnoj" arteriji koji u potpunosti blokira protok krvi. Liječnici to nazivaju miokardijalni infarkt, a uobičajeni je naziv srčani udar. Simptomi uključuju dulju oštru bol u prsima, znojenje, mučninu, nedostatak zraka i gubitak svijesti. 

Bolest moždanih arterija 

Ateroskleroza može utjecati na sve arterije. Ako budu zahvaćene moždane arterije, dijelovi mozga mogu ostati bez kisika, a rezultat su toga nesvjestice ili nešto trajnije - moždani udar (kap). Moždani udar čest je u ljudi s povišenom razinom šećera u krvi. Oštećenja nakon moždane kapi vrlo su različita i ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen.

Zadnja izmjena: 18.08.2019.