Nedostatak sna mijenja reakciju mozga na bol kod osoba koje pate od migrene
Rezultati nove studije ukazuju da mozak s migrenom može imati povećanu osjetljivost na nedostatak sna i sugeriraju da nedostatak sna može rezultirati povećanim kortikalnim inhibitornim odgovorima kod migrene.
Smatra se, da ovaj učinak može biti posljedica općenito povećane kortikalne responzivnosti i smanjenih pragova za homeostatske inhibitorne mehanizme kod migrene. Međutim, ove rezultate treba tumačiti s oprezom jer su uočeni samo kod električne, a ne laserske nociceptivne stimulacije.
Rezultati ukazuju na sinaptičku nestabilnost u mrežama za obradu boli nakon ograničenja sna kod ispitanika s migrenom. Što ide u prilog hipotezi da ograničenje sna može povećati abnormalnu obradu boli kod migrene između napadaja.
Inače, klinička veza između sna i migrene dobro je poznata. San može ublažiti migrensku glavobolju, napadi migrene mogu početi tijekom ili nakon spavanja, a mnogi ispitanici s migrenom prijavljuju poremećen san kao okidač migrene. Osobe s migrenom također imaju smanjenu kvalitetu sna, više pospanosti tijekom dana i teže poremećaje spavanja u usporedbi s osobama koje ne pate od glavobolje, dok je nesanica povezana s povećanim rizikom od razvoja migrene. Ova višestruka veza između sna i migrene još uvijek nije u potpunosti shvaćena, a u ovoj studiji istraživano je kako nedostatak sna utječe na nociceptivnu signalizaciju kod migrene.
Migrenu karakteriziraju pulsirajuće glavobolje, fotofobija, povraćanje, mučnina i povećana osjetljivost na zvuk. Bolest pogađa oko petnaest posto stanovništva. Migrena je vodeći uzrok invaliditeta kod osoba u dobi između 16 i 50 godina.
Izvor:
Cephalalgia
