Odlučujući korak za reformu zdravstvenog sustava RH ili još jedan promašaj?
Ministar zdravstva i socijalne skrbi RH Darko Milinović danas je predstavio program reformi zdravstvenog sustava RH u sklopu gospodarskih mjera čiji su glavni elementi ujedinjavanje bolničkih sustava u gradu Zagrebu s ciljem racionalizacije i podizanja učinkovitosti i dostupnosti zdravstvenih usluga, informatizacija PZZ-a - Ordinacija bez papira, stvaranje Nacionalnog centra javnozdravstvene medicine za prevenciju i kontrolu bolesti, uvođenje prihodovnog cenzusa pri određivanju prava na to kome će država plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova te promjene vezane uz dopunski rad zdravstvenih radnika.
Objedinjavanje 16 zagrebačkih bolnica u 6
""Aktualni ministar počeo je od učinkovitih kliničkih bolnica, a zaboravio je bolnice koje rade s jedva raspoloživim potencijalom i polovičnim kapacitetima. On je, dakle, krenuo od krova umjesto od temelja. Ako gradite kuću od krova obično ostajete samo na nacrtu ili eventualno dobijete lokacijsku dozvolu, ali nikad ne zakopate prvu lopatu"
"
Objedinjavanjem 16 zagrebačkih bolnica u 6, trebala bi se u idućih pet godina ostvariti ušteda od 318,5 milijuna kuna, od čega u ovoj 13 milijuna kuna.
KBC Zagreb i Klinika za plućne bolesti "Jordanovac" postaju KBC Zagreb, KB "Sestre milosrdnice", Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti i Klinika za traumatologiju objedinjuju se u Sveučilišnu bolnicu "Sestre milosrdnice", KB Merkur i SK "Vuk Vrhovac" u KB Merkur, KB "Sveti Duh", Dječja bolnica Srebrnjak, SB za plućne bolesti - Rockefellerova i SB za zaštitu djece s neuro. i motor. smetnjama - Goljak u KB "Sveti Duh", a PB "Vrapče", PB "Sveti Ivan" i SB za psihijatriju djece i mladeži - Kukuljevićeva u PB "Vrapče". Samostalna ostaje samo Klinička bolnica Dubrava.
Prema riječima ministra Darka Milinovića primjer slične reforme iz svijeta koja je ocijenjena kao izuzetno uspješna je austrijska reforma bolničkog sustava.
Isto tako očekuje se da će se u razdoblju od idućih pet godina smanjiti administracija u bolnicama za 20 do 30 posto, odnosno da godišnji prirodni odljev bude dva do tri posto, što je godišnja ušteda od 30 milijuna kuna.
Uvođenje prihodovnog cenzusa u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja
Dodatnih 180,5 milijuna uštedjelo bi se ukidanjem prava na dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna onima čiji prihodovni cenzus ne prelazi 1.516,32 kune, odnosno 1.939,39 kuna za samce. Više od 360.000 ljudi kojima je dosad država podmirivala taj trošak morat će plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje 80 ili 130 kuna mjesečno, ovisno o prihodima.
Nakon uvođenja najavljenih promjena, država će dopunsko zdravstveno osiguranje plaćati za 880.000 osoba, a ne kao do sada za 1.250.000 osoba. Prihodovni cenzus neće vrijediti samo za stopostotne invalide, redovite studente i učenike, te darivatelje krvi i organa. Isto tako dio osiguranika iz skupine nezaposlenih, poljoprivrednika, osoba s invaliditetom i hrvatskih ratnih vojnih invalida će policu dopunskog zdravstvenog osiguranja morati plaćati sami.
Premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor bila je nazočna na predstavljanju zdravstvenih mjera u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH te ih je i podržala.
Prezentacija najavljenih mjera reforme:
Nastavak reforme zdravstvenoga sustava u sklopu gospodarskih mjera