Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok bolesti i smrti u Europi. Brojne studije podupiru povezanost kardiovaskularnih bolesti i nezdravih prehrambenih navika; međutim, utjecaj dodanog šećera i različitih vrsta kardiovaskularnih bolesti ostaje nejasan.

Poznato je, da je nepreskakanje doručka povezano s boljom općom kvalitetom prehrane i manjim kardiometaboličkim rizikom. Sada je nova studija pokazala da kvalitetan doručak koji daje pravu količinu energije za dan, otprilike četvrtinu dnevnog unosa, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Novo istraživanje ukazuje na raširen utjecaj nedostatka magnezija na kardiovaskularne bolesti, naglašavajući važnost poboljšanog unosa hranom za javno zdravlje. Pokazalo se da nedostatak magnezija može dovesti do kardiovaskularnih zdravstvenih problema poput hipertenzije, kalcifikacije koronarnih arterija, moždanog udara, ishemijske bolesti srca, fibrilacije atrija, zatajenja srca i srčane smrti.

Nova studija otkriva da oko 40 posto pacijenata s novodijagnosticiranim zatajenjem srca također ima i fibrilaciju atrija – kombinaciju srčanih poremećaja za koju su stručnjaci otkrili da rezultira znatno lošijim ishodima za pacijente.

Tri čimbenika rizika ne samo da povećavaju rizik od moždanog udara, već također povećavaju izglede da će takav moždani udar biti težak, upozorava nova studija. Naime, pušenje, visok krvni tlak (hipertenzija) i fibrilacija atrija značajno povećavaju rizik od ozbiljnog moždanog udara.

Novo istraživanje temeljeno na Fitbit praćenju otkriva da čak i nekoliko sati tjedno umjerene tjelovježbe može smanjiti izglede za fibrilaciju atrija. Fibrilacija atrija pogađa milijune starijih osoba i može povećati izglede za moždani udar.

Osobe s dijabetesom tipa 2 i kroničnom bubrežnom bolešću suočavaju se s dvostrukim problemom za zdravlje svojeg srca, ukazuju rezultati nove studije.

Rezultati novog istraživanja naglašavaju utjecaj stresa na radnom mjestu na zdravlje srca i naglašavaju potrebu za intervencijama u vezi s zdravljem. Naime, visoke razine psihosocijalnog stresa, osobito stresa povezanog s poslom, negativno utječu na kardiovaskularno zdravlje i povećavaju rizik od nepovoljnih ishoda kardiovaskularne bolesti.

Rizik od srčanih bolesti kod većine ljudi raste s godinama, no kod žena to može biti čak i istinitije. Prijelaz u menopauzu, one godine koje vode do i kroz menopauzu, vrijeme je povećanja rizika od srčanih bolesti.

Tri česte kardiovaskularne bolesti u odraslih - zatajenje srca, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca - povezane su s kognitivnim oštećenjem i povećanim rizikom od demencije.