Hormoni tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) sintetiziraju se i izlučuju iz štitnjače pod djelovanjem tireotropnog hormona (TSH, tireopropin, eng. thyroid stimulating hormone).
Hormoni štitne žlijezde se u cirkulaciji nalaze u slobodnom obliku, kao FT3 i FT4 (eng. free - slobodan), ili vezani na transportne proteine, a veći dio se veže za poseban protein, tiroksin vezivni globulin (TBG, eng. thyroxine binding globuline). Koncentracije TBG-a u krvi se povećavaju tijekom trudnoće ili uzimanja kontraceptiva (estrogeni).
Inače manje od 1 posto hormona štitnjače ostaje u plazmi slobodno kao FT3 i FT4, te samo taj dio hormona prolazi staničnu membranu perifernih tkiva i fiziološki je aktivan.
Funkcija štitne žlijezde regulirana je na razini hipotalamus – hipofiza – štitna žlijezda tako što hipotalamus lučenjem tireoliberina (TRH, eng. thyrotropin releasing hormone) potiče prednji režanj hipofize na stvaranje i otpuštanje TSH, koji potom potiče stvaranje hormona štitne žlijezde koji negativnom povratnom spregom koče oslobađanje TSH, dok na lučenje TRH ne djeluju izravno, već smanjuju osjetljivost odgovarajućih stanica hipofize na TRH. Od ukupne količine hormona štitnjače, 90% čini tiroksin (T4), 10% trijodtironin (T3), a manje od 1% čini reverzni trijodtironin (rT3). Stanje normalnog lučenje hormona štitnjače naziva se eutireoza.
Osnovne su funkcije hormona štitne žlijezde regulacija oksidacije u stanicama, odnosno stimulacija oksidacijskih procesa pri kojima nastaje toplina, stimulacija sinteze proteina, stimulacija rasta i diferenciranja te ubrzanje metabolizma ugljikohidrata, masti i vitamina.
Primjerena razina hormona štitnjače omogućava normalan osjećajni život te uredne reproduktivne funkcije žene i muškarca, kao i održavanje normalne trudnoće.
Uz ta dva hormona štitna žlijezda izlučuje i kalcitonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim tekućinama. Inače učinci kalcitonina na metabolizam kosti su znatno slabiji od učinka PTH ili vitamina D.
Zadnja izmjena: 09.09.2019.
Istraživanje provedeno u Italiji pokazalo je da infekcija sa SARS-CoV-2 može kod nekih pacijenata potaknuti upalu štitne žlijezde. Međutim, još uvijek nije jasno može li ta upala uzrokovati dugotrajnu disfunkciju štitnjače.
Izgleda da su pacijenti s tireoditisom, autoimunom upalom štitnjače, izloženi većem riziku od razvoja tjeskobe (anksioznosti), ukazuje nova studija. Jednako tako, pokazalo se da osobe s anksioznošću također mogu imati upalu štitnjače koja se može ublažiti uzimanjem tiroksina i nesteroidnih protuupalnih lijekova kao što je ibuprofen.
