Hormoni štitnjače mogu imati veliki učinak na kardiovaskularni sustav, pa tako pretjerano aktivna štitnjača i neaktivna štitnjača mogu imati loše posljedice po srce. Stoga je važno prepoznati i liječiti oboje.
Izgleda da se pomoću razine hormona štitnjače majke tijekom trudnoće mogu predvidjeti emocionalni problemi i problemi u ponašanju dječaka predškolske dobi, ukazuje nova studija.
Hormoni štitnjače važni su za zdravlje i plodnost jajnika, a učinci niske razine hormona štitnjače (hipotireoza) i autoimunih bolesti štitnjače na funkcioniranje jajnika žene nisu u potpunosti shvaćeni. No, sada su rezultati devet studija pokazali da hipotireoza i autoimune bolesti štitnjače mogu negativno utjecati na rezervu jajnika kod žena, odnosno na ukupan broj zdravih nezrelih jajnih stanica u jajnicima.
Istraživanje provedeno u Italiji pokazalo je da infekcija sa SARS-CoV-2 može kod nekih pacijenata potaknuti upalu štitne žlijezde. Međutim, još uvijek nije jasno može li ta upala uzrokovati dugotrajnu disfunkciju štitnjače.
Izgleda da su pacijenti s tireoditisom, autoimunom upalom štitnjače, izloženi većem riziku od razvoja tjeskobe (anksioznosti), ukazuje nova studija. Jednako tako, pokazalo se da osobe s anksioznošću također mogu imati upalu štitnjače koja se može ublažiti uzimanjem tiroksina i nesteroidnih protuupalnih lijekova kao što je ibuprofen.
Prema izvješću talijanskih liječnika, izgleda da novi koronavirus SARS-CoV-2 može uzrokovati bolnu infekciju štitnjače. Naime, nakon infekcije novim koronavirusom došlo je do upale i povećanja štitne žlijezde u 18-godišnje pacijentice. No, stanje znano kao tireoiditis, potpuno se razriješilo u roku od tjedan dana nakon terapije prednizonom.
Odrasle osobe koje tijekom dana duže rade izložene su većem riziku od razvoja hipotireoze, ukazuje nova studija. Inače, prekomjeran rad je učestao problem koji ugrožava zdravlje i sigurnost radnika, a ovo je prva studija koja je pokazala da je dugo radno vrijeme povezano s rizikom od razvoja hipotireoze.
Iako je papilarni karcinom štitnjače najčešći oblik maligniteta štitnjače, smatrao se indolentnom bolešću koja polako napreduje i ima odličnu prognozu. No, rezultati nove velike studije pokazuju da su u gotovo 20 posto pacijenata papilarni karcinomi štitnjače veličine manje od 1 cm imali patološke znakove agresivnije bolesti što povećava njihov rizik od udaljenih metastaza (širenje bolesti na druga područja tijela udaljena od primarnog mjesta raka).
Izloženost rendgenskom zračenju tijekom pregleda kompjuteriziranom tomografijom (CT) povezana je s većim rizikom od raka štitnjače i leukemije, i to posebno kod ženskih pacijenata i pacijenata mlađih od 45 godina, ukazuje nova studija.
Američki znanstvenici s University of Pennsylvania otkrili su da dva poremećaja štitnjače - supklinička hipotireoza i sindrom niskog T3 - mogu pogoršati zatajivanje srca te povećati rizik od transplantacije srca i smrti. Smatra se da bi liječenje oba poremećaja štitnjače pomoglo u smanjivanju rizika od pogoršanja zatajivanja srca.
