Autoimune bolesti, osobito kod žena, povezuju se s lošim ishodom trudnoće kao rezultat varijabli iz okoline kao što su promjene načina života, promjene u prehrani te izloženost određenim infekcijama i lijekovima. Nepovoljni ishodi trudnoće povezani s određenim autoimunim poremećajima mogu se poboljšati, pogoršati ili ostati konstantni tijekom trudnoće.

Rezultati nove studije koja je obrađivale podatke 264.956 osoba u dobi od 40 do 69  godina, pokazali su da su genetski čimbenici i čimbenici načina života neovisno povezani s pojavom raka štitnjače.

Rezultati nove studije pokazali su da je povijest hipotireoze (manjka hormona štitnjače) povezana s povećanim rizikom od demencije kod osoba u dobi od 65 ili više godina.

Osobe s hipotireozom koje ju ne liječe, pod povećanim su rizikom od dužeg boravka u bolnici i veće stope ponovnog prijema u bolnicu, upozorava nova studija. Kod hipotireoze, štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače.

Čini se da svakodnevno uzimanje dodataka vitamina D - ili kombinacije vitamina D i omega-3 ribljeg ulja - nosi manji rizik od razvoja autoimune bolesti, s izraženijim učinkom nakon dvije godine, pokazalo je novo američko istraživanje.

Hormoni štitnjače mogu imati veliki učinak na kardiovaskularni sustav, pa tako pretjerano aktivna štitnjača i neaktivna štitnjača mogu imati loše posljedice po srce. Stoga je važno prepoznati i liječiti oboje.

Izgleda da se pomoću razine hormona štitnjače majke tijekom trudnoće mogu predvidjeti emocionalni problemi i problemi u ponašanju dječaka predškolske dobi, ukazuje nova studija.

Hormoni štitnjače važni su za zdravlje i plodnost jajnika, a učinci niske razine hormona štitnjače (hipotireoza) i autoimunih bolesti štitnjače na funkcioniranje jajnika žene nisu u potpunosti shvaćeni. No, sada su rezultati devet studija pokazali da hipotireoza i autoimune bolesti štitnjače mogu negativno utjecati na rezervu jajnika kod žena, odnosno na ukupan broj zdravih nezrelih jajnih stanica u jajnicima.

Istraživanje provedeno u Italiji pokazalo je da infekcija sa SARS-CoV-2 može kod nekih pacijenata potaknuti upalu štitne žlijezde. Međutim, još uvijek nije jasno može li ta upala uzrokovati dugotrajnu disfunkciju štitnjače.

Izgleda da su pacijenti s tireoditisom, autoimunom upalom štitnjače, izloženi većem riziku od razvoja tjeskobe (anksioznosti), ukazuje nova studija. Jednako tako, pokazalo se da osobe s anksioznošću također mogu imati upalu štitnjače koja se može ublažiti uzimanjem tiroksina i nesteroidnih protuupalnih lijekova kao što je ibuprofen.