Prema rezultatima nove studije, tjelovježba je povezana sa značajnim smanjenjem broja pokušaja samoubojstva (suicida) među osobama s mentalnim ili fizičkim problemima.
U nedavno objavljenoj studiji raspravljalo se mogu li se probiotici Lactobacillus i Bifidobacterium, koji su najčešće proučavani i komercijalizirani sojevi bakterija, koristiti kao dodatna ili primarna terapija za liječenje velikog depresivnog poremećaja (MDD). Ovdje je evolucijskim pristupom pronađen konceptualni okvir probiotika koji bi se mogao uspješno uklopiti u model precizne psihijatrije, čiji je krajnji cilj postizanje personalizirane skrbi.
Simptomi depresije povezani su s povećanim rizikom od akutnog moždanog udara, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 26.877 ispitanika od kojih su njih 40,4 posto bile žene.
Depresija je uobičajeno iskustvo za osobe koje su preživjele moždani udar. Sada se pokazalo da otprilike jedna trećina osoba koje su preživjele moždani udar doživi depresiju – u usporedbi s 5%–13% odraslih bez moždanog udara. Ukoliko se depresija ne liječi, može utjecati na kvalitetu života i otežati oporavak nakon moždanog udara.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s University of Geneva (UNIGE) proučavalo je aktivaciju mozgova mladih i starijih odraslih osoba kada su suočeni s psihičkom patnjom drugih osoba. Inače, smatra se da negativne emocije, tjeskoba i depresija potiču nastanak neurodegenerativnih bolesti i demencije.
Izgleda da intervencije tjelesne aktivnosti mogu smanjiti simptome depresije kod djece i adolescenata, prema pregledu objavljenom u medicinskom časopisu JAMA Pediatrics.
Trenutna depresija povezana je sa sustavnom upalom, posebno povećanim brojem neutrofila kod pacijenata s psorijazom, posebno žena, ukazuju rezultati nove studije.
Prema rezultatima nove studije u kojoj je sudjelovalo 289 žena u perimenopauzi, aerobna tjelovježba povezana je sa smanjenjem anksioznosti i depresije te boljom kvalitetom sna među ženama u perimenopauzi.
Djeca i adolescenti s migrenom imaju veći rizik od simptoma i poremećaja anksioznosti i depresije u usporedbi sa djecom koja nemaju migrenu, ukazuje analiza 80 studija.
Novo istraživanje otkriva da je mozak mnogo fleksibilniji nego što se mislilo i da se može brzo mijenjati tijekom liječenja velikog depresivnog poremećaja. Naime, osobe koje su bile na bolničkom liječenju zbog velikog depresivnog poremećaja imali su povećanu povezanost mozga nakon samo šest tjedana.
