24.08.2019. 16:4521.11.2010. 17:50
| Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med.
Za postavljanje dijagnoze depresivne epizode potrebna su najmanje dva tipična i dva druga simptoma te trajanje simptoma od najmanje dva tjedna.
Tipični simptomi depresije su:
depresivno raspoloženje;
gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima koja pričinjavaju zadovoljstvo;
smanjenje energije i povećan zamor
Drugi česti simptomi depresije su:
poremećen san, insomnija ili hipersomnija;
poremećaj apetita, značajan gubitak ili porast tjelesne težine više od 5%;
smanjena koncentracija i pažnja;
smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje;
ideje krivnje i bezvrijednosti;
ideje o samoozljeđivanju ili suicidu;
promjena u psihomotornoj aktivnosti, agitacija ili retardacija.
Ako simptomi traju kraće od 2 tjedna govorimo o kratkotrajnoj depresivnoj epizodi. Ako su prisutna 2 tipična i 2 ostala depresivna simptoma riječ je o blagoj depresivnoj epizodi. Ako su prisutna 2 tipična i 3-4 ostala simptoma, radi se o umjereno izraženoj depresivnoj epizodi, a kada su prisutna 3 tipična i najmanje 5-6 ostalih simptoma to je teška depresivna epizoda. Kada su prisutni patognomonični ili vitalni simptomi govorimo o depresivnoj epizodi sa somatskim sindromom.
Kada se depresivna epizoda očituje po prvi puta postavlja se dijagnoza Prve depresivne epizode (F32). Ako bolesnik s depresivnom epizodom ima u anamnezi i hipomaničnu ili maničnu epizodu govorimo o bipolarnoj depresiji ili bipolarnom afektivnom poremećaju (F31). Kada su u bolesnika prisutne samo depresivne epizode, tada se radi o povratnom ili ponavljajućem depresivnom poremećaju (F33). Ako se bolest očituje kratkotrajnim depresivnim epizodama tada se radi o ponavljajućem kratkom depresivnom poremećaju (F38.10). Kada se radi o perzistirajućim (najmanje 2 godine) depresivnim simptomima koji ne ispunjavaju kriterije za blagu depresivnu epizodu, tada se može raditi o distimiji ili ciklotimiji, ako su prisutne i faze povišenosti raspoloženja. Kada u bolesnika postoji neki drugi primarni psihijatrijski poremećaj, somatska bolest ili zlouporaba alkohola, droga ili lijekova, tada govorimo o sekundarnim depresivnim poremećajima.
Kada su prisutna psihotična obilježja to je psihotična depresivna epizoda koja po definiciji predstavlja težak poremećaj, a pri čemu psihotični simptomi mogu biti u skladu ili neskladu s temeljnim depresivnim raspoloženjem. Ako u bolesnika postoji neki primarni organski poremećaj govorimo o organskoj depresivnoj epizodi, kada se depresivna epizoda pojavi nakon nekog stresnog ili velikog životnog događaja, riječ je o reaktivnoj depresivnoj epizodi.
U nedavno objavljenoj studiji raspravljalo se mogu li se probiotici Lactobacillus i Bifidobacterium, koji su najčešće proučavani i komercijalizirani sojevi bakterija, koristiti kao dodatna ili primarna terapija za liječenje velikog depresivnog poremećaja (MDD). Ovdje je evolucijskim pristupom pronađen konceptualni okvir probiotika koji bi se mogao uspješno uklopiti u model precizne psihijatrije, čiji je krajnji cilj postizanje personalizirane skrbi.
09.03.2023. 21:4009.03.2023. 21:27
| Neurology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Simptomi depresije povezani su s povećanim rizikom od akutnog moždanog udara, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 26.877 ispitanika od kojih su njih 40,4 posto bile žene.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.