03.05.2024. 13:4321.11.2010. 17:50
| Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"
Za postavljanje dijagnoze depresivne epizode potrebna su najmanje dva tipična i dva druga simptoma te trajanje simptoma od najmanje dva tjedna.
Tipični simptomi depresije su:
depresivno raspoloženje;
gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima koja pričinjavaju zadovoljstvo;
smanjenje energije i povećan zamor
Drugi česti simptomi depresije su:
poremećen san, insomnija ili hipersomnija;
poremećaj apetita, značajan gubitak ili porast tjelesne težine više od 5%;
smanjena koncentracija i pažnja;
smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje;
ideje krivnje i bezvrijednosti;
ideje o samoozljeđivanju ili suicidu;
promjena u psihomotornoj aktivnosti, agitacija ili retardacija.
Ako simptomi traju kraće od 2 tjedna govorimo o kratkotrajnoj depresivnoj epizodi. Ako su prisutna 2 tipična i 2 ostala depresivna simptoma riječ je o blagoj depresivnoj epizodi. Ako su prisutna 2 tipična i 3-4 ostala simptoma, radi se o umjereno izraženoj depresivnoj epizodi, a kada su prisutna 3 tipična i najmanje 5-6 ostalih simptoma to je teška depresivna epizoda. Kada su prisutni patognomonični ili vitalni simptomi govorimo o depresivnoj epizodi sa somatskim sindromom.
Kada se depresivna epizoda očituje po prvi puta postavlja se dijagnoza Prve depresivne epizode (F32). Ako bolesnik s depresivnom epizodom ima u anamnezi i hipomaničnu ili maničnu epizodu govorimo o bipolarnoj depresiji ili bipolarnom afektivnom poremećaju (F31). Kada su u bolesnika prisutne samo depresivne epizode, tada se radi o povratnom ili ponavljajućem depresivnom poremećaju (F33). Ako se bolest očituje kratkotrajnim depresivnim epizodama tada se radi o ponavljajućem kratkom depresivnom poremećaju (F38.10). Kada se radi o perzistirajućim (najmanje 2 godine) depresivnim simptomima koji ne ispunjavaju kriterije za blagu depresivnu epizodu, tada se može raditi o distimiji ili ciklotimiji, ako su prisutne i faze povišenosti raspoloženja. Kada u bolesnika postoji neki drugi primarni psihijatrijski poremećaj, somatska bolest ili zlouporaba alkohola, droga ili lijekova, tada govorimo o sekundarnim depresivnim poremećajima.
Kada su prisutna psihotična obilježja to je psihotična depresivna epizoda koja po definiciji predstavlja težak poremećaj, a pri čemu psihotični simptomi mogu biti u skladu ili neskladu s temeljnim depresivnim raspoloženjem. Ako u bolesnika postoji neki primarni organski poremećaj govorimo o organskoj depresivnoj epizodi, kada se depresivna epizoda pojavi nakon nekog stresnog ili velikog životnog događaja, riječ je o reaktivnoj depresivnoj epizodi.
Gama-aminomaslačna kiselina (GABA), aminokiselina je koja funkcionira kao glavni inhibitorni neurotransmiter koji može djelovati na mozak kako bi usporio ili zaustavio prijem određenih signala u mozak, što dovodi do mirnijeg i opuštenijeg stanja. Niske razine GABA u mozgu povezane su s neurološkim poremećajima i bolestima poput depresije, Alzheimerove bolesti ili epilepsije.
21.06.2025. 23:2821.06.2025. 23:14
| European Academy of Neurology (EAN) Congress 2025 | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Novo istraživanje otkrilo je snažnu vezu između noćnog srčanog ritma i budućih zdravstvenih stanja, čak i kod osoba bez očitih problema sa spavanjem. Naime, pokazalo se, da varijabilnost otkucaja srca tijekom spavanja može poslužiti kao snažan rani znak upozorenja na buduća zdravstvena stanja, uključujući moždani udar, depresiju i kognitivnu disfunkciju.