03.05.2024. 13:4321.11.2010. 17:49
| Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"
Poremećaji raspoloženja među najučestalijim su "velikim" psihijatrijskim poremećajima. Zbog nama nepoznatog razloga broj osoba s depresivnim poremećajima raste kontinuirano od 1910. godine u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Također se i dob nastupa depresija pomiče prema mlađim dobnim skupinama. Depresivni se poremećaji mogu javiti u širokom dobnom rasponu od dječje dobi pa do duboke starosti.
Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 3,6-6,8%, a prema nekim podatcima prevalencija velikog depresivnog poremećaja u zapadnim zemljama iznosi oko 6-12%, a doživotni rizik obolijevanja je od 27-37%. Procjenjuje se da se tijekom života unipolarna depresija može javiti u oko 20% žena i 10% muškaraca. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Vjerojatno u Hrvatskoj ima oko 200.000 osoba s različitim depresivnim poremećajima.
Depresija je često neprepoznati poremećaj, visok je postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva.
Gotovo 75% depresivnih bolesnika pomišlja na suicid, a 10-15% ga i izvršava, posebno zabrinjava visoka stopa samoubojstava mladih.
Depresija je čest pratilac različitih tjelesnih bolesti, javlja se u 20-45% kod malignih bolesti, 26-34% kod cerebrovaskularnih bolesti, 33-35% kod kronične boli, 15-33% kod infarkta miokarda i 40% kod Parkinsonove bolesti.
Gama-aminomaslačna kiselina (GABA), aminokiselina je koja funkcionira kao glavni inhibitorni neurotransmiter koji može djelovati na mozak kako bi usporio ili zaustavio prijem određenih signala u mozak, što dovodi do mirnijeg i opuštenijeg stanja. Niske razine GABA u mozgu povezane su s neurološkim poremećajima i bolestima poput depresije, Alzheimerove bolesti ili epilepsije.
21.06.2025. 23:2821.06.2025. 23:14
| European Academy of Neurology (EAN) Congress 2025 | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Novo istraživanje otkrilo je snažnu vezu između noćnog srčanog ritma i budućih zdravstvenih stanja, čak i kod osoba bez očitih problema sa spavanjem. Naime, pokazalo se, da varijabilnost otkucaja srca tijekom spavanja može poslužiti kao snažan rani znak upozorenja na buduća zdravstvena stanja, uključujući moždani udar, depresiju i kognitivnu disfunkciju.