03.05.2024. 13:4321.11.2010. 17:49
| Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"
Poremećaji raspoloženja među najučestalijim su "velikim" psihijatrijskim poremećajima. Zbog nama nepoznatog razloga broj osoba s depresivnim poremećajima raste kontinuirano od 1910. godine u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Također se i dob nastupa depresija pomiče prema mlađim dobnim skupinama. Depresivni se poremećaji mogu javiti u širokom dobnom rasponu od dječje dobi pa do duboke starosti.
Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 3,6-6,8%, a prema nekim podatcima prevalencija velikog depresivnog poremećaja u zapadnim zemljama iznosi oko 6-12%, a doživotni rizik obolijevanja je od 27-37%. Procjenjuje se da se tijekom života unipolarna depresija može javiti u oko 20% žena i 10% muškaraca. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Vjerojatno u Hrvatskoj ima oko 200.000 osoba s različitim depresivnim poremećajima.
Depresija je često neprepoznati poremećaj, visok je postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva.
Gotovo 75% depresivnih bolesnika pomišlja na suicid, a 10-15% ga i izvršava, posebno zabrinjava visoka stopa samoubojstava mladih.
Depresija je čest pratilac različitih tjelesnih bolesti, javlja se u 20-45% kod malignih bolesti, 26-34% kod cerebrovaskularnih bolesti, 33-35% kod kronične boli, 15-33% kod infarkta miokarda i 40% kod Parkinsonove bolesti.
U novoj studiji znanstvenici su pratili promjene u mozgu kod zdravih odraslih osoba prije, tijekom i nakon primjene visokih doza psilocibina, psihodelične droge, i usporedili ga s metilfenidatom. Otkrili su da je psilocibin uzrokovao značajne poremećaje u moždanoj funkcionalnoj povezanosti, osobito u mreži zadanog načina rada, povezane sa subjektivnim iskustvima i koje traju tjednima.
08.07.2024. 13:1608.07.2024. 13:06
| Translational Psychiatry | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkriva da ciljana nadoknada vitamina D kod osoba s nedostatkom vitamina D može smanjiti rizik od vjerojatne depresije tijekom života. Poznato je da nedostatak vitamina D, definiran kao niske razine 25-hidroksivitamina D u krvi, izaziva stanje kronične boli svojim djelovanjem na biologiju kostiju, imunološke reakcije i upalu.