03.05.2024. 13:4421.11.2010. 17:54
| Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"
Četerdesetgodišnja žena, službenica, udata, ima djecu tinejdžere, zatražila je pomoć jer ju muče glavobolje i slabost. Navodi da je uvijek umorna i ne spava dobro, često se bez razloga budi vrlo rano izjutra. Glavobolje, koje opisuje kao tupu, generaliziranu bol, učestale su. Ovi su simptomi počeli otprilike prije 3 tjedna i od tad joj je "sve gore". Navodi nadalje da nema više interesa za svoje hobije, par dana već nije bila na poslu jer je iscrpljena. Pita se ima li tumor na mozgu jer je primijetila da se u zadnje vrijeme jako teško koncentrira na ono što radi, često ima napadaje plača. I tijekom razgovora u jednom trenutku iznenada brizne u plač, zatim se ispričava i kaže da se tako osjeća "loše i ništavno" u zadnje vrijeme, misli da to ima veze s obiteljskim problemima jer se u zadnje vrijeme rastala od muža. Priznaje da jednostavno "ne može rasteretiti svoj mozak od misli da je bezvrijedna i da joj život više nema smisla, radije bi da je nema". Izgubila je apetit i 8 kg unatrag nešto više od mjesec dana.
Do sada nije psihijatrijski liječena i nije somatski bolovala, ne uzima nikakve lijekove osim analgetika, ne konzumira alkohol, ne drogira se.
Psihički status: prisvjesna, orijentirana, snižena raspoloženja, psihomotorno retardirana, usporenog misaonog tijeka, u sadržaju misli iz depresivnog kruga, negira obmane osjetila, nije agresivna, negira u trenutku razgovora želje za suicidom.
Laboratorijski nalazi (KKS, SE, hormoni štitnjače) uredni.
Stres u ranom životu može dovesti do probavnih problema kasnije u životu, uzrokovan promjenama u crijevima i simpatičkom živčanom sustavu, tvrdi nova studija. Naime, ova studija pokazuje da stresori mogu imati stvaran utjecaj na razvoj djeteta i dugoročno utjecati na probleme s crijevima, a razumijevanje uključenih mehanizama može pomoći u stvaranju ciljanijih terapija.
23.02.2026. 12:0523.02.2026. 11:49
| JAMA Health | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Adolescenti koji koriste kanabis mogli bi se suočiti sa značajno većim rizikom od razvoja ozbiljnih psihijatrijskih poremećaja do rane odrasle dobi, tvrde rezultati nove studije. Naime, konzumacija kanabisa bila je povezana sa značajno većim rizikom od incidenata psihotičnih, bipolarnih, depresivnih i anksioznih poremećaja.