Prema mišljenju znanstvenika, rana dijagnoza, prevencija i liječenje teške kronične upale može smanjiti rizik od kroničnih bolesti i smrti. Inače, bolesti povezane s upalom odgovorne su za oko 50 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.
Iako je izbjegavanje ugljikohidrata i njihova zamjena proteinima postala vodeća dogma za sve one koji brinu o svom izgledu i zdravlju, izgleda da visokoproteinska dijeta ipak može imati i štetne posljedice po zdravlje i to posebice zdravlje bubrega.
Primjena probiotika (dobrih bakterija) za uklanjanje uremičnih toksina iz debelog crijeva mogla bi pomoći u održavanju zdrave funkcije bubrega, tvrde stručnjaci. Inače, postoji oko stotinu vrsta uremičnih toksina. Uremični toksini povezani sa zdravljem bubrega su urea, urična (mokraćna) kiselina i kreatinin.
Prema rezultatima istraživanja koje su proveli irski znanstvenici s University of Limerick, pacijenti s gihtom izloženi su većem riziku od kronične bubrežne bolesti i zatajenja bubrega.
Ljudi koji koriste više mjeseci ili godina lijekove protiv žgaravice znane kao inhibitori protonske pumpe (PPIs), izloženi su većem riziku od umiranja od srčane bolesti, zatajenja bubrega ili raka želuca, ukazuje nova studija.
Izgleda da popularni lijek za dijabetes, kanagliflozin, također može uvelike smanjiti izglede od smrti od zatajenja bubrega i srčane bolesti u pacijenata s dijabetesom koji imaju i bubrežnu bolest, ukazuje nova studija.
Izgleda da prekomjerni unos vitamina D može uzrokovati oštećenje i zatajenje bubrega kod ljudi koji nemaju nedostatak vitamina D, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da visoke doze vitamina D (10.000 IJ dnevno) mogu u ljudi s normalnim razinama vitamina D u serumu, dovesti do toksičnosti.
Pacijenti u kojih je učinjena transplantacija (presađivanje) bubrega izloženi su većem riziku od raka, i to posebice nemelanomskog raka kože, ukazuje istraživanje provedeno u Irskoj. Smatra se da je povećani rizik od raka povezan s lijekovima protiv odbacivanja transplantata (presatka).
Poznato je da bubrezi filtriraju toksični otpad iz krvi i reguliraju ravnotežu tekućina u tijelu, kao i ravnotežu elektrolita i kiselina/baza. Bubrezi su važni organi čiju funkciju većina nas uzima zdravo za gotovo, no kad bubrezi postupno prestanu raditi, to može stvoriti po život opasnu situaciju. Bubrežna nadomjesna terapija, RRT, (dijaliza ili transplantacija bubrega) može spasiti živote mnogih pacijenata godinama ili čak desetljećima, budući da se funkcija bubrega može zamijeniti strojevima tijekom dugog vremenskog razdoblja. No, pacijenti na dijalizi (i u manjoj mjeri pacijenti na transplantaciji) imaju kraći očekivani životni vijek, stoga je potrebno spriječiti zatajenje bubrega kad god je to moguće.
Pacijenti sa zatajenjem bubrega koji su na dijalizi ili u kojih je izvršena transplantacija bubrega, imaju znatno veći rizik od smrti od raka, ukazuje nova australska studija. U usporedbi s ljudima koji nemaju zatajenje bubrega, oni imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost od smrti od raka. Rizik je posebno visok kod pacijenata u dobi od 20 do 34 godine, u kojih je rizik čak 11 puta veći.
