Zašto, kada i koliko često provoditi samokontrolu glukoze u krvi?
23.08.2019. 17:3820.03.2007. 00:00
Zašto je samokontrola glukoze važna?
Samokontrola vrijednosti glukoze u krvi (GUK) ima ključnu ulogu u regulaciji šećerne bolesti. Kako se vrijednosti glukoze u krvi stalno mijenjaju ovisno različitim čimbenicima (hrana, tjelesna aktivnost, stres, akutne bolesti, vrsta terapije..) redovno provođenje samokontrole dat će vam uvid u utjecaj ovih čimbenika na vrijednosti glukoze u krvi te ćete odmah moći poduzeti korake za ispravljanje preniskih ili previsokih vrijednosti GUK-a.
Očekivane vrijednosti GUK-a, kod osoba koje nemaju šećernu bolest, su:
3,0 mol/L - 6,1 mmol/L natašte i do 7,8 mmol/l iza obroka.
Rezultate mjerenja glukoze u krvi redovito upisujte u dnevnik samokontrole koji ćete uvijek imati sa sobom pri kontrolnim pregledima kod vašeg liječnika.
Rezultati iz vašeg dnevnika samokontrole pomoći će vašem liječniku u prilagodbi terapije vašim potrebama, a kako bi se postigla što bolja regulacija šećerne bolesti.
Da li samokontrola glukoze pomaže u sprječavanju i odgađanju komplikacija šećerne bolesti?
Različite kliničke studije pokazale su da se češćim mjerenjem glukoze u krvi poboljšava regulacija šećerne bolesti, a time se i smanjuje učestalost komplikacija.
Tako je DCCT studija (Diabetes Control and Complications Trial) pokazala da:
Češća samokontrola značajno smanjuje i usporava razvoj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Intenzivirana terapija inzulinom smanjuje rizik od pojave komplikacija na očima i bubrezima te oštećenja živaca za čak 75%, kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Bolja regulacija vrijednosti glukoze u krvi kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2 smanjuje rizik od retinopatije (oštećenja očiju) za 25%, nefropatije (oštećenja bubrega) za 33%, moždanog udara za 33% i smrti zbog kroničnih komplikacija dijabetesa za 33%.
Druga studija nazvana ROSSO (Retrolective Study Self Monitoring of Blood Glucose and Outcome in People with Type 2 Diabetes) pokazala je da:
Redovna samokontrola koda osoba sa šećernom bolešću tipa 2 bez obzira na vrstu terapije značajno smanjuje pojavu komplikacija (32%) i smrtnost (51%) kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Kako postići dobru regulaciju šećerne bolesti?
Dobra regulacija šećerene bolesti znači da su vrijednosti glukoze u krvi u očekivanim i optimalnim granicama (od 3 do 8 mmol/L uz negativnu glukozu u mokraći).
Da biste postigli dobru regulaciju šećerne bolesti neophodno je:
određivati vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno;
postići dobru ravnotežu između prehrane, tjelesne aktivnosti, lijekova i/ili inzulina;
voditi dnevnik samokontrole u koji ćete redovito upisivati izmjerenje vrijednosti GUK-a, te sve događaje koji su mogli utjecati na njihovu promjenu.
Tako ćete izbjeći čestu pojavu hiper ili hipoglikemija, a vrijednosti GUK-a bit će unutar očekivanih i optimalnih granica. Time ćete sprijećiti pojavu komplikacija ili njihovo napredovanje.
Kada mjeriti vrijednosti glukoze u krvi?
Preporuka:
Obavezno: Prije terapije i prije obroka te kod općeg lošeg stanja (hipoglikemija ili hiperglikemija).
Povremeno: 2 sata poslije obroka i noću.
U tablicama su dane okvirne ciljne i prihvatljive vrijednosti kretanja GUK-a u različito doba dana no kako se te vrijednosti mogu razlikovati od osobe do osobe, nužno je da se oko toga posavjetujete sa svojim liječnikom:
doba dana
ciljni raspon
prihvatljivi raspon
prije doručka
4,0 – 6,5 mmol/L
4,0 – 7,5 mmol/L
prije ručka
4,0 – 6,0 mmol/L
4,0 – 7,5 mmol/L
prije većere
4,0 – 6,0 mmol/L
4,0 – 7,5 mmol/L
prije spavanja
6,5 – 8 mmol/L
5,9 – 10 mmol/L
doba dana
ciljni raspon
prihvatljivi raspon
2h nakon doručka
< 6,5 mmol/L
< 8,8 mmol/L
2h nakon ručka
< 6,5 mmol/L
< 8,8 mmol/L
2h nakon većere
< 6,5 mmol/L
< 8,8 mmol/L
02:00h do 04:00h
6,0 – 8 mmol/L
8,0 – 10 mmol/L
Da li su potrebna i dodatna mjerenja glukoze u krvi?
Prema potrebi i onome kako se osjećate možete samokontrolu provoditi i češće nego što je gore preporučeno.
Dodatna mjerenja GUK-a će vjerojatno biti potrebna u sljedećim situacijama:
nakon promjene terapije (lijekova/inzulina);
ako ste promijenili (smanjili/povećali) intenzitet tjelesne aktivnosti;
nakon promjene u prehrani;
ako uzimate lijekove koji mogu utjecati na koncentraciju GUK-a;
tijekom akutne bolesti;
tijekom trudnoće;
na putovanja;
nakon konzumacije alkoholnih pića;
ako ste jeli namirnice koje inače ne jedete;
prije i nakon tjelesne aktivnosti;
prije vožnje automobila;
ako ste pod stresom;
prije aktivnosti koje zahtjevaju pojačanu koncentraciju.
Svakako se posavjetujte s liječnikom o potrebi uvođenja dodatnih mjerenja.
Nova studija pokazala je da visoki šećer u krvi može narušiti zdravlje mozga čak i kod ljudi bez dijabetesa. Inače, za svakog pojedinca u studiji, znanstvenici su analizirali šećer u krvi, moždanu aktivnost pomoću skeniranja magnetskom rezonancijom (MRI) i varijabilnost otkucaja srca pomoću očitanja elektrokardiograma (EKG).
07.11.2024. 13:3907.11.2024. 13:15
| Journal of Thrombosis and Haemostasis | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija pokazala je da su dugotrajna hiperglikemija i dijabetička ketoacidoza povezane s povećanim rizikom od tromboze kod oboljelih od dijabetesa jer uzrokuju endotelnu disfunkciju (promjene na unutarnjoj ovojnici krvnih žila), pri čemu vezanje trombocita na endotelne stanice izaziva stvaranje tromba.
