Rezultati nove studije pokazali su da je kronična bubrežna bolest vodeći čimbenik rizika za hospitalizaciju zbog COVID-19. Naime, pokazalo se da oboljeli od COVID-19  s kroničnom bubrežnom bolesti u završnoj fazi bolesti, imaju 11 puta veću vjerojatnost od hospitalizacije od pacijenata s COVID-19 bez bolesti bubrega.

Povezanost prehrambenih navika i pojave kronične bubrežne bolesti nije u potpunosti poznata. Nova studija provedena u Japanu pokazala je da preskakanje doručka i kasne večere mogu biti povezani s većim rizikom od proteinurije koja je ključni prognostički faktor kronične bubrežne bolesti.

Pacijenti s COVID-19 koji imaju bubrežnu bolest ili čiji je bubreg oštećen koronavirusom SARS-CoV- 2, imaju mnogo veći rizik od smrti od te bolesti, ukazuje novo istraživanje.

"Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi važne su preventivne mjere kojom možemo otkriti rizične čimbenike za nastanak kronične bubrežne bolesti. Procjenjuje se da u  Hrvatskoj ima oko 150 tisuća osoba koje imaju neki stupanj zatajivanja bubrežne funkcije, a koji ne znaju svoje stanje", izjavio je doc. dr. sc. Mario Laganović, dr. med., v.d.predsjednika Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) Hrvatskog liječničkog zbora, koje se i ove godine prigodno uključilo u obilježavanje Svjetskog dana bubrega, inicijative Međunarodnog nefrološkog društva i Međunarodne zaklade za bubrežne bolesti. 

Rezultati nove studije pokazali su da je u posljednjih 20 godina došlo do porasta broja ljudi koji imaju tešku kroničnu bolest bubrega koja zahtijeva dijalizu za više od 40 posto. Jednako tako, pokazalo se da je u mnogim mjestima širom svijeta dostupnost dijalize minimalna.

Poznato je da osobe s kroničnom bubrežnom bolešću imaju veći rizik od srčane disfunkcije (zatajivanja srca) i drugih kardiovaskularnih događaja. Sada, su znanstvenici uspjeli identificirati patološku promjenu za koju se čini da povezuje bolest bubrega s progresivnom srčanom bolešću.

Visoka razina proteina u pacijentovoj mokraći (urinu) ubrzo nakon epizode akutne ozljede bubrega povezana je s povećanim rizikom od napredovanja bubrežne bolesti, ukazuje nova studija. Inače, ova činjenica se može koristiti za predviđanje rizika od budućeg gubitka bubrežne funkcije.

Pojedinci koji imaju povijest kardiovaskularnih bolesti trebali bi biti prepoznati kao visoko rizična populacija za zatajenje bubrega, ukazuje nova studija. Smatra se da liječnici trebaju biti svjesni da je kardiovaskularna bolest važno rizično stanje te da na najmanju moguću mjeru trebaju svesti tretmane koji su toksični za bubrege kod takvih osoba.

Rezultati nove studije pokazali su da brza korekcija povišene razine kalija znane kao hiperkalemija može pacijentima zaprimljenima u odjele hitne medicine smanjiti rizik od smrti za pola.

Izgleda da prakticiranje mediteranske prehrane nakon transplantacije bubrega može pomoći u očuvanju funkcije bubrega, ukazuje nova studija. Inače, poznato je da transplantacija bubrega može spasiti život, no i da unutar deset godina u trećine primatelja  dolazi do slabljenja funkcije bubrega.