Rizik od ishemijskog moždanog udara kod osoba s migrenom sličan je za muškarce i žene, dok je rizik od srčanog udara (infarkta miokarda (IM)) i hemoragijskog moždanog udara veći samo kod žena s migrenom, ukazuju rezultati nove studije.
Čini se da unutarnji sat našeg tijela igra veliku ulogu u koje doba dana će se pojaviti jake glavobolje. Migrene i klaster glavobolje imaju različite karakteristike i tretmane, no stručnjaci su odavno primijetili da dijele ključne karakteristike: obje su neurološke bolesti same po sebi, a ne simptomi nekog drugog temeljnog stanja.
Rezultati nove studije ukazuju da je povećani unos prehrambenih vlakana povezan sa smanjenom učestalošću migrene. Za svakih 10 g/dan povećanja unosa prehrambenih vlakana, prevalencija teške glavobolje ili migrene smanjila se za 11 posto.
Prema rezultatima analize 11 studija u koje je bilo uključeno oko 3,6 milijuna ispitanika, izgleda da glavobolje mogu povećati rizik od razvoja sindroma suhog oka. Među tipovima glavobolja, migrena, tenzijske glavobolje i glavobolje u serijama (klaster glavobolje) povezane su s većim rizikom za sindrom suhog oka.
Djeca i adolescenti s migrenom imaju veći rizik od simptoma i poremećaja anksioznosti i depresije u usporedbi sa djecom koja nemaju migrenu, ukazuje analiza 80 studija.
Poremećaji spavanja česti su kod pacijenata s kroničnom migrenom, ukazuju rezultati 36 kliničkih studija o kvaliteti sna i njegovoj povezanosti s migrenom.
Prema rezultatima nove studije, migrena je povezana s povećanim rizikom od naknadne demencije od svih uzroka - Alzheimerove demencije, vaskularne demencije, mješovite demencije i nespecificirane demencije.
Kognitivna i jezična funkcija slabije su kod osoba s migrenom u odnosu na osobe bez migrene, ukazuju rezultati analize 22 studija u koje je bilo uključeno 3.295 pacijenata s migrenom.
