Rezultati nove studije ukazuju da je povećani unos prehrambenih vlakana povezan sa smanjenom učestalošću migrene. Za svakih 10 g/dan povećanja unosa prehrambenih vlakana, prevalencija teške glavobolje ili migrene smanjila se za 11 posto.
Prema rezultatima analize 11 studija u koje je bilo uključeno oko 3,6 milijuna ispitanika, izgleda da glavobolje mogu povećati rizik od razvoja sindroma suhog oka. Među tipovima glavobolja, migrena, tenzijske glavobolje i glavobolje u serijama (klaster glavobolje) povezane su s većim rizikom za sindrom suhog oka.
Djeca i adolescenti s migrenom imaju veći rizik od simptoma i poremećaja anksioznosti i depresije u usporedbi sa djecom koja nemaju migrenu, ukazuje analiza 80 studija.
Poremećaji spavanja česti su kod pacijenata s kroničnom migrenom, ukazuju rezultati 36 kliničkih studija o kvaliteti sna i njegovoj povezanosti s migrenom.
Prema rezultatima nove studije, migrena je povezana s povećanim rizikom od naknadne demencije od svih uzroka - Alzheimerove demencije, vaskularne demencije, mješovite demencije i nespecificirane demencije.
Kognitivna i jezična funkcija slabije su kod osoba s migrenom u odnosu na osobe bez migrene, ukazuju rezultati analize 22 studija u koje je bilo uključeno 3.295 pacijenata s migrenom.
Rezultati nove studije pokazali su da pacijenti s Menierovom bolešću imaju 2,22 puta veći rizik od pojave migrene. Nadalje, pacijenti s migrenom imali su veći rizik od Menierove bolesti. Na temelju dvosmjerne povezanosti, terapija za migrenu mogla bi se potencijalno primijeniti za Menierovu bolest i obrnuto.
Migrene mogu povećati rizik od kardio-cerebrovaskularnih bolesti (CCD), osobito kod žena, ukazuju rezultati studije koja je analizirala podatke od više od 260.000 osoba.
Osobe s migrenom imaju poremećaj ravnoteže, koji je povezan sa strahom od padova, vrtoglavicom i kineziofobijom, ukazuju rezultati nove studije u kojoj su sudjelovale žene u dobi od 18 do 55 godina. Inače, migrena je povezana s vestibularnim simptomima i disfunkcijom ravnoteže.
