COVID-19 može biti faktor rizika za multiplu sklerozu, ukazuje novo istraživanje. Naime, pokazalo se da su osobe s teškim oblikom COVID-19 izložene većem riziku od razvoja multiple skleroze.
Nedavno objavljeno istraživanje identificiralo je ključne veze između izbora prehrane i napredovanja multiple skleroze (MS). Studija je istraživala kako su enzimi zvani ceramid sintaza 5 i 6 odgovorni za toksični učinak prehrane bogate palminim uljem na neurone u središnjem živčanom sustavu, što uzrokuje naknadno povećanje ozbiljnosti simptoma multiple skleroze.
Rezultati novog istraživanja pokazuju mali, ali značajan porast određenih vrsta karcinoma kod ljudi koji se bore s multiplom sklerozom, i to raka mokraćnog mjehura, tumora mozga i raka vrata maternice.
Rano, agresivno liječenje moždanih lezija uzrokovanih multiplom sklerozom moglo bi pomoći u sprječavanju bržeg propadanja pacijenata, otkriva nova studija. Takav bi tretman mogao spriječiti ili potencijalno izliječiti lezije paramagnetskog ruba, područja kronične upale mozga koja su povezana s bržim pogoršanjem kod pacijenata s multiplom sklerozom.
Oboljeli od multiple skleroze (MS) imaju daleko manju vjerojatnost da će imati molekularna obilježja Alzheimerove bolesti od osoba bez tog stanja, pokazalo je novo istraživanje.
Američki znanstvenici postigli su značajan napredak u razumijevanju načina na koji stanice komuniciraju tijekom upale. Nova studija bila je fokusirana na molekule koje omogućuju funkcioniranje stanica tijekom upale, posebice u središnjem živčanom sustavu gdje se javljaju bolesti poput multiple skleroze.
Rezultati nove multinacionalne studije sugeriraju da je izloženost pušenju majke tijekom trudnoće ili pušenju roditelja tijekom ranog djetinjstva povezano s povećanim rizikom od multiple skleroze (MS) kasnije u životu.
U novoj studiji znanstvenici su istraživali imunološke odgovore na Epstein-Barr virus (EBV) kod ljudi s multiplom sklerozom, zdravih kontrolnih osoba i onih zaraženih virusom asimptomatski ili simptomatski.
Kurkumin je hidrofobni polifenol koji pokazuje niz bioloških svojstava, uključujući protuupalne, antioksidativne, antiproliferativne, antikancerogene, imunomodulatorne, antimikrobne, antidijabetičke i neuroprotektivne funkcije.
Multipla skleroza je kronična autoimuna upalna bolest koja općenito pogađa osobe između 20 i 40 godina. Multiplu sklerozu karakteriziraju lezije središnjeg živčanog sustava (SŽS) koje mogu uzrokovati kognitivna ili tjelesna oštećenja, poput nedostatka koordinacije, paralize, senzornih poremećaja i oštećenja vida.
