Multipla skleroza je kronična autoimuna upalna bolest koja općenito pogađa osobe između 20 i 40 godina. Multiplu sklerozu karakteriziraju lezije središnjeg živčanog sustava (SŽS) koje mogu uzrokovati kognitivna ili tjelesna oštećenja, poput nedostatka koordinacije, paralize, senzornih poremećaja i oštećenja vida.

Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.

Rani marker multiple skleroze mogao bi pomoći liječnicima da otkriju tko će na kraju postati žrtva degenerativne bolesti živaca, ukazuje nova studija. Naime, u 1 od 10 slučajeva multiple skleroze, tijelo počinje proizvoditi poseban skup antitijela u krvi godinama prije nego što se simptomi počnu pojavljivati.

Djeca koja su pretila suočavaju se s dvostruko većim izgledima za razvoj multiple skleroze kasnije u životu, upozorava nova švedska studija. Ukupni izgledi da bilo koje dijete razvije neurodegenerativnu bolest i dalje su vrlo niski. Međutim, švedski znanstvenici vjeruju da bi ta veza mogla pomoći u objašnjenju rastuće stope multiple skleroze.

Žene su mnogo sklonije od muškaraca razviti autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, multiple skleroze i lupusa, a za to bi mogli biti odgovorni geni koji određuju spol osobe, ukazuje nova studija.

Pet zdravstvenih stanja povezano je s naknadnom dijagnozom multiple skleroze, ali se preklapaju s dvije druge autoimune bolesti, ukazuje nova studija provedena u Francuskoj.

Injekcije matičnih stanica u mozak mogle bi zaustaviti napredovanje multiple skleroze, sugerira nova studija. Čini se da su fetalne moždane matične stanice ubrizgane pacijentima s multiplom sklerozom zaustavile napredovanje bolesti na godinu dana.

Napredovanje multiple skleroze posebno je teško predvidjeti, jer se uvelike razlikuje od bolesnika do bolesnika. Novi krvni test koji pokazuje povišene razine Nfl-a, biomarkera koji ukazuje na oštećenje živaca, čini se da s velikom točnošću predviđa pogoršanje simptoma multiple skleroze tijekom sljedeće dvije godine.

Radiološki izolirani sindrom, javlja se kod ljudi koji nemaju simptome multiple skleroze, no čije pretrage pokazuju abnormalnosti slične onima koje se vide kod multiple skleroze. Za liječnike, pitanje je uvijek bilo: treba li te ljude liječiti ili je bolje pratiti i čekati?

Poremećaji spavanja mogu pridonijeti percipiranom kognitivnom padu kod žena s multiplom sklerozom (MS), pokazali su rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 63.866 žena.