Kada netko doživi srčani udar (infarkt miokarda), srce se ozlijedi i preoptereti. Čak i kada pacijenti prežive početnu epizodu, srce često s vremenom slabi zbog ožiljaka i gubitka zdravog tkiva. Jedan od prirodnih odgovora tijela je oslobađanje hormona nazvanog ANP (atrijski natriuretski peptid), koji pomaže u smanjenju stresa na srce i može ograničiti dugoročnu štetu. Ali tijelo nažalost proizvodi samo malu količinu ovog hormona, nedovoljnu da napravi veliku razliku u oporavku srca.

Lijekovi za mršavljenje s GLP-1 mogu pomoći u sprječavanju daljnjeg oštećenja tkiva nakon srčanog udara (infarkt miokarda), značajno smanjujući rizik od daljnjih komplikacija opasnih po život koje pogađaju do polovice svih pacijenata, tvrdi nova studija.

Nova studija otkrila je da su smrtni slučajevi od srčanog udara (infarkta miokarda) povećani kod mlađih odraslih osoba, pri čemu žene češće umiru nakon prvog srčanog udara nego muškarci.

Velika studija sugerira da ono što radnici u smjenama jedu, posebno koliko vlakana konzumiraju, može značajno utjecati na njihov rizik od koronarne bolesti srca, nudeći potencijalnu prehrambenu strategiju za suzbijanje kardiovaskularnog naprezanja tijekom rada noću. Inače, rizik od koronarne bolesti srca veći je među radnicima u smjenama nego među radnicima koji rade samo po danu.

Žene imaju tendenciju da imaju manje plaka koji začepljuje arterije od muškaraca, ali čini se da to ne štiti zdravlje njihovog srca, tvrdi nova studija. Naime, unatoč tome, žene su imale otprilike isti rizik od prerane smrti kao i muškarci. Također su imale jednake šanse da dožive srčani udar ili budu hospitalizirane zbog bolova u prsima.

Delirij je iznenadna pojava akutne konfuzije u kojoj su pogođeni dezorijentirani, imaju smanjenu pažnju i doživljavaju promijenjenu percepciju - često popraćenu halucinacijama ili poremećajima spavanja. U kardiologiji je to jedna od najčešćih, ali i jedna od najpodcijenjenijih komplikacija. Posebno su pogođeni stariji pacijenti koji su podvrgnuti operaciji srca ili intervencijskim zahvatima.

Nova studija otkriva da se prediktivna moć ključnih upalnih markera, poput C-reaktivnog proteina (CRP), temeljno mijenja ovisno o tome pati li pacijent od ciroze jetre ili akutne/kronične koronarne bolesti.

Dijabetes i bolest bubrega glavni su čimbenici rizika za bolesti srca, no mnogi slučajevi ostaju nedijagnosticirani. Osim toga, nova analiza sugerira da većina ljudi ne shvaća da su zdravlje njihovog srca, bubrega i metabolizma (kako tijelo stvara, koristi i pohranjuje energiju) povezani.

Povijesni podaci pokazuju da muškarci razvijaju koronarnu bolest srca deset godina prije žena. No nedavno objavljena studija pokazuje da ta razlika među spolovima i dalje postoji. Naime, muškarci su imali značajno veću kumulativnu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Imali su veće kumulativne stope incidencije podtipova kardiovaskularnih bolesti - koronarne bolesti srca i zatajenja srca u usporedbi sa ženama, no nije bilo razlike u moždanom udaru.

Odrasli ljudi srednje i starije životne dobi koji su bili aktivniji navečer imali su lošije kardiovaskularno zdravlje u usporedbi sa svojim vršnjacima koji su bili aktivniji tijekom dana, pokazala je nova studija. Spomenuto zapažanje se posebno odnosi na žene.