Osobe sa sužavanjem koronarnih arterija imaju blagu, nekontroliranu upalu u tijelu, čak i ako nemaju simptome i primaju optimalno liječenje. Rezultati sugeriraju da imunološke stanice poznate kao neutrofili potiču tihu upalu koja može povećati rizik od daljnjih srčanih udara, ali se ne otkriva rutinskim kliničkim testovima.

Tirzepatid je dvostruki inkretinski agonist receptora glukozno-ovisnog inzulinotropnog peptida (GIP) i glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1). Može smanjiti tjelesnu težinu i glukozu u krvi, ali njegovi kardiovaskularni učinci su predmet rasprave. Dok su opservacijske studije i randomizirana ispitivanja otkrila zaštitne učinke tirzepatida na hospitalizaciju zbog zatajenja srca i smrtnost od svih uzroka, dokazi o većim kardiovaskularnim događajima bili su manjkavi.

Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.

Osobe koje su pretrpjele ozbiljan srčani udar imale su više razine mikro i nanoplastike u krvi u usporedbi s pacijentima s dijagnozom kronične ishemijske bolesti srca i onima koji imaju normalne krvne žile koje opskrbljuju srce, pokazala je nova studija.

Svake godine milijuni ljudi umiru od koronarne bolesti srca, što je čini jednim od vodećih uzroka smrti u svijetu. Dok dob i genetika doprinose riziku od bolesti, čimbenici načina života poput prehrane nude mogućnosti za poboljšanje dugoročnih zdravstvenih ishoda.

Ishemijska bolest srca, poznata i kao koronarna bolest arterija, vodeći je uzrok smrti i morbiditeta u zapadnim zemljama. Ishemijska bolest srca nastaje kada se krvne žile srca začepe, što smanjuje opskrbu stanica srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima, koje na kraju odumiru, što dovodi do srčanog udara ili zatajenja srca. Iako se veće krvne žile mogu kirurški zamijeniti kako bi se obnovio protok krvi, trenutno ne postoji tretman usmjeren na manje krvne žile, takozvane mikrožile, koje su bitne za ujednačenu cirkulaciju krvi unutar srčanog mišića.

Dvadesetogodišnje istraživanje provedeno na više od 3.000 odraslih Grka otkrilo je da ljudi čija je prehrana najviše nalikovala mediteranskom obrascu prehrane na biljnoj bazi imaju znatno niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak 26 posto, dok su kalorijski bogate prehrane s niskim udjelom bijelog mesa povezane s lošijim dugoročnim ishodima za zdravlje srca.

Žene su imale manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar (infarkt miokarda) ili razviti srčane bolesti ako su dizale utege dva ili više sati tjedno, pokazala je nova studija. Što su češće dizale utege, to je njihov rizik od srčanih bolesti manji.

Smanjenje oštećenja srca tijekom srčanog udara (infarkt miokarda) ostaje jedan od glavnih izazova u kardiologiji, čak i kada se blokirana koronarna arterija pravovremeno ponovno otvori. Dio oštećenja miokarda i dalje je teško spriječiti unatoč napretku u reperfuzijskim terapijama. U potrazi za rješenjima za ograničavanje ovog oštećenja, studija koju je vodio IR Sant Pau, pokazuje da intravenska primjena atorvastatina tijekom samog ishemijskog događaja može poboljšati zaštitu srca u usporedbi s primjenom oralne udarne doze prije infarkta.

U jednoj od najvećih studija do danas, znanstvenici su ispitali odnos između dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka i koronarne ateroskleroze te otkrili da je čak i na umjerenim razinama dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povezana s uznapredovalijom koronarnom bolešću srca.