Svake godine milijuni ljudi umiru od koronarne bolesti srca, što je čini jednim od vodećih uzroka smrti u svijetu. Dok dob i genetika doprinose riziku od bolesti, čimbenici načina života poput prehrane nude mogućnosti za poboljšanje dugoročnih zdravstvenih ishoda.

Ishemijska bolest srca, poznata i kao koronarna bolest arterija, vodeći je uzrok smrti i morbiditeta u zapadnim zemljama. Ishemijska bolest srca nastaje kada se krvne žile srca začepe, što smanjuje opskrbu stanica srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima, koje na kraju odumiru, što dovodi do srčanog udara ili zatajenja srca. Iako se veće krvne žile mogu kirurški zamijeniti kako bi se obnovio protok krvi, trenutno ne postoji tretman usmjeren na manje krvne žile, takozvane mikrožile, koje su bitne za ujednačenu cirkulaciju krvi unutar srčanog mišića.

Dvadesetogodišnje istraživanje provedeno na više od 3.000 odraslih Grka otkrilo je da ljudi čija je prehrana najviše nalikovala mediteranskom obrascu prehrane na biljnoj bazi imaju znatno niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak 26 posto, dok su kalorijski bogate prehrane s niskim udjelom bijelog mesa povezane s lošijim dugoročnim ishodima za zdravlje srca.

Žene su imale manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar (infarkt miokarda) ili razviti srčane bolesti ako su dizale utege dva ili više sati tjedno, pokazala je nova studija. Što su češće dizale utege, to je njihov rizik od srčanih bolesti manji.

Smanjenje oštećenja srca tijekom srčanog udara (infarkt miokarda) ostaje jedan od glavnih izazova u kardiologiji, čak i kada se blokirana koronarna arterija pravovremeno ponovno otvori. Dio oštećenja miokarda i dalje je teško spriječiti unatoč napretku u reperfuzijskim terapijama. U potrazi za rješenjima za ograničavanje ovog oštećenja, studija koju je vodio IR Sant Pau, pokazuje da intravenska primjena atorvastatina tijekom samog ishemijskog događaja može poboljšati zaštitu srca u usporedbi s primjenom oralne udarne doze prije infarkta.

U jednoj od najvećih studija do danas, znanstvenici su ispitali odnos između dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka i koronarne ateroskleroze te otkrili da je čak i na umjerenim razinama dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povezana s uznapredovalijom koronarnom bolešću srca. 

Konzumiranje hrane koja sadrži uobičajene aditive za konzervanse u hrani može povećati rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzija) i kardiovaskularnih bolesti, prema rezultatima novog istraživanja.

Izgleda da osobe s hepatičkom steatozom, obično nazvanom bolest masne jetre, imaju veću količinu nekalcificiranog, rupturirajuće koronarnog plaka i suočavaju se s gotovo dvostruko većom stopom kardiovaskularnih događaja poput srčanog udara u usporedbi s onima bez steatoze, pokazuje nova studija. 

Prema rezultatima novog istraživanja, tihi srčani udar (infarkt miokarda, IM) može značiti više od oštećenja srca, naime, znanstvenici su otkrili da su čak i tihi srčani udari povezani s bržim kognitivnim padom tijekom vremena, što postavlja nova pitanja o tome kako zdravlje srca oblikuje dugoročnu funkciju mozga.

Novo istraživanje sugerira da posljedice srčanog udara (infarkt miokarda) mogu djelomično ovisiti o signalima iz crijeva, otkrivajući kako mikrobni metaboliti mogu utjecati na upalu, ožiljke i oporavak putem epigenetskih mehanizama.