Majčina prehrana tijekom trudnoće može utjecati na rizik od poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i autizma kod djeteta, ukazuje nova studija. Čini se da nezdrava obilježja tipične zapadnjačke prehrane povećavaju djetetov rizik od razvojnih poremećaja.

Djeca koja su dojena najmanje šest mjeseci imala su niži krvni tlak u dobi od 6 godina, ukazuje nova studija. Čini se da dugotrajnije dojenje naseljava crijeva djeteta različitim bakterijama koje bi mogle pomoći u snižavanju krvnog tlaka.

Žene s višom razinom esencijalnih minerala koji cirkuliraju u njihovoj krvi tijekom trudnoće, osobito bakra i mangana, zajedno s vitaminom B12, imale su manji rizik od razvoja visokog krvnog tlaka (hipertenzija) u srednjim godinama, oko 20 godina kasnije, pokazuju rezultati nove studije.

Psihosocijalni stres kardiovaskularni je čimbenik rizika; međutim, malo se zna o tome utječu li prenatalni psihosocijalni stresori na postporođajno kardiovaskularno zdravlje.

Uzimanje viših doza folne kiseline tijekom prvog tromjesečja trudnoće bilo je sigurno i povezano s poboljšanim verbalnim sposobnostima kod djece u dobi od šest godina, kao i poboljšanim vještinama ponašanja, ukazuju preliminarni rezultati nove studije.

Anemija tijekom trudnoće česta je pojava i često je posljedica nedostatka željeza. To je globalni javnozdravstveni problem koji pogađa oko 37 posto trudnica, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. 

Trudnoća povećava rizik od mentalnih bolesti kod žena s multiplom sklerozom (MS), ukazuje nova studija. Naime, trudnice s multiplom sklerozom imaju veći rizik od mentalnih bolesti i tijekom trudnoće i u prvim godinama nakon poroda.

Prema rezultatima nove studije, visokokvalitetna majčina prehrana tijekom trudnoće značajno utječe na strukturu dječjeg mozga zajedno s kognitivnim ishodima koji su posredovani strukturnim promjenama mozga.

Nova studija pokazuje veće stope smrtnosti među osobama rođenim prije vremena, s rizicima koji variraju ovisno o gestacijskoj dobi, a najveći su u ranom djetinjstvu. Prijevremeno rođenje remeti višestruke organske sustave, ostavljajući pojedince ranjivima na cjeloživotne zdravstvene rizike, pri čemu su stope smrtnosti obrnuto povezane s gestacijskom dobi.

Rezultati nove studije sugeriraju da mikrobi usne šupljine mogu igrati ulogu u mentalnom zdravlju majke i naglašavaju potencijal za ciljane intervencije tijekom trudnoće za poboljšanje mentalnog zdravlja.