Vaginalni mikrobiom ima ulogu u zdravlju trudnoće i riziku od prijevremenog poroda
Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.
Prijevremeni porod se smatra složenim multifaktorskim stanjem na koje utječu genetika, stres, izloženost okolišu, strukturni i socioekonomski čimbenici te način života. Ovi međudjelujući čimbenici povijesno su otežavali predviđanje i prevenciju.
Sve veća pozornost usmjerena je na potencijalnu ulogu vaginalnog mikrobioma u majčinom i fetalnom zdravlju. Znanstvenici pretpostavljaju da sastav i stabilnost vaginalnog mikrobioma mogu utjecati na ishode trudnoće, uključujući rizik od prijevremenog poroda. Ova nova studija je pokazala da su zdrave, donošene trudnoće često povezane s vaginalnom mikrobnom zajednicom kojom dominira Lactobacillus. Posebno, Lactobacillus crispatus koji proizvodi mliječnu kiselinu koja održava vrlo kiselo vaginalno okruženje (pH 3,5–4,5). Ovo kiselo okruženje jača epitelnu barijeru i potiskuje upalnu signalizaciju.
Nasuprot tome, disbioza, koju karakterizira prekomjerni rast anaerobnih bakterija, poput vrsta Gardnerella vaginalis i Prevotella, povezana je s upalnim reakcijama. Ova stanja mogu povećati molekule imunološke signalizacije, uključujući interleukin-8 (IL-8), koji je povezan s preranim preoblikovanjem cerviksa i slabljenjem fetalnih ovojnica.
Svakako treba spomenuti, da studija također ističe, da nisu svi mikrobiomi kojima nedostaje dominacija Lactobacillusa inherentno štetni. Neke zajednice bez dominantne vrste Lactobacillusa mogu ostati stabilne i neupalne te bi mogle predstavljati normalne konfiguracije mikrobioma za određene osobe.
Evaluacija konvencionalnih tretmana pokazala je da antibiotici koji se koriste za liječenje bakterijske vaginoze u početku eliminiraju infekciju u oko 80% slučajeva. Međutim, recidiv se javlja kod više od polovice pacijenata unutar 12 mjeseci, dijelom zato što antibiotici ne uspijevaju obnoviti zaštitne vaginalne bakterije.
Međutim, kliničke studije koje koriste sojeve Lactobacillus crispatus sugeriraju da vraćanje korisnih mikroba izravno u vaginalno okruženje može pomoći u održavanju dugoročne mikrobne stabilnosti.
Smatra se, da vaginalni mikrobiom predstavlja važan regulator imunološke funkcije tijekom trudnoće. Buduće precizno ciljane terapije mikrobioma mogu nadopuniti postojeće kliničke strategije za poboljšanje ishoda majke i fetusa, posebno u populacijama s većim rizikom od prijevremenog poroda.
