Pretilost - FAQ


Pretilost - FAQ

Uza sve niskokalorijske dijete i redovitu tjelovježbu, nikako ne uspijevam izgubiti višak kilograma. Znači li to da imam veoma usporen metabolizam?

Ovim se vrlo uobičajenim prigovorom pretilih osoba godine 1992. pozabavila jedna znanstvena studija (Lichtman, et. al. Discrepancy Between Self-Reported and Actual Calorie Intake and Exercise in Obese Subjects, NEJM 327:1893-98 [31. prosinca 1992). Autori su studije sofisticiranim tehnikama izmjerili stvaran unos kalorija i dnevnu količinu tjelovježbe u pretilih ispitanika te ih potom usporedili s onim što su ispitanici zabilježili u svojim izvješćima. Evo što stoji u zaključku studije: "...neuspjeh niskokalorijskih dijeta u pretilih ispitanika proizlazi iz činjenice da su studijom obuhvaćene osobe u stvari uzimale daleko više kalorija no što su navodile u izvješćima te precjenjivale količinu svoje dnevne tjelesne aktivnosti. Izostanak gubitka na tjelesnoj masi nije imao nikakve veze s možebitnim poremećajima termogeneze (sagorijevanja kalorija) u navedenih ispitanika." Otpornost na dijetalnu prehranu u tih je ispitanika proizašao iz pogrešne predodžbe o kalorijskoj vrijednosti i količini hrane koju dnevno unose u organizam, pogrešne predodžbe o dnevnoj potrošnji energije kroz tjelovježbu ili oboje. Ispitanici NISU namjerno "varali" u izvješćima.

Znači li to da ovi ispitanici nemaju metaboličkih poremećaja?

Nikako NE. Pretilost JEST metabolički poremećaj, baš kao i dijabetes ili povišeni kolesterol. Vrlo mala odstupanja od uobičajene brzine metabolizma s godinama se mogu manifestirati u velikim odstupanjima od uobičajene tjelesne težine. Gornja je studija samo pokazala da su pretili ljudi nalik svim drugim ljudima na svijetu, zbog čega nisu uvijek svjesni vlastitih postupaka. Raskorak između informacija koje su naveli u svojim izvješćima i stvarnoga dnevnog kalorijskog unosa posljedica je istih nesvjesnih radnji kao i kod ljudi koji se voze autoputom i odjednom shvate da su propustili željeni izlaz.

Pomaže li liposukcija pri smanjenju tjelesne težine? Pomaže li kod zdravstvenih tegoba uzrokovanih debljinom?

Liposukcija je prije svega kozmetički zahvat gdje se masno tkivo s ograničenog dijela tijela uklanja usisnom kanilom. Količina uklonjenog masnog tkiva uglavnom se kreće između 3 i 5 kg, a liposukcija NIJE oblik liječenja pretilosti. Ljudsko tijelo, osim toga, pokazuje tendenciju "nadomještanja" kirurški uklonjenog masnog tkiva. Čini se da takva težnja ima veze s hormonima koji se proizvode u masnome tkivu.

Bilo je i pokušaja liposukcijskog uklanjanja veće količine masnoga tkiva (10-ak kg) radi ublažavanja zdravstvenih poremećaja povezanih s pretilošću. Takvi pokušaji, međutim, nisu bili uspješni. Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i šećer u krvi nisu se normalizirali nakon operacije. Razlog je tome to što do takvih stanja ne dolazi zbog utjecaja površinskog masnog tkiva koje se uklanja liposukcijom, nego zbog utjecaja unutarnjeg masnog tkiva.

Što je "proteinski modificirana dijeta"?

Ljudsko se tijelo sastoji od proteina, ugljikohidrata i masnoga tkiva. Pri dijetetskom liječenju debljine idealno bi bilo reducirati samo masno, a nipošto nemasno tkivo (proteinsko tkivo; mišići i unutarnji organi). No, iako bi bilo idealno u potpunosti sačuvati nemasno tkivo, pri svakoj dijeti dolazi do određenog gubitka u masi mišićnog i organskog tkiva. Gubitak nemasnog tkiva načelno je izraženiji kod dijeta s izrazito smanjenim unosom kalorija. Kalorijski unos u proteinski modificiranoj dijeti nešto je manji od 900 kcal dnevno. Gubitak nemasnoga tkiva se, međutim, na najmanju moguću mjeru svodi obaveznim dnevnim uzimanjem 70 do 90 grama visokokvalitetnih proteina. Proteinski modificirane dijete s dnevnim unosom od najmanje 800 kcal nazivaju se Niskokaloričnim dijetama (NKD), a iste takve dijete, ali s dnevnim unosom manjim od 800 kcal nazivamo Strogim niskokaloričnim dijetama (SNKD). Namirnice u ovim dijetama konzumiraju se uglavnom u tekućem obliku (jedino je tako moguće zadovoljiti zahtjevima za niskim energetskim, a visokim proteinskim unosom) i ne smiju se provoditi bez liječničkoga nadzora.

Zašto da gubim vrijeme, trud i novac na programe za mršavljenje koji će me gnjaviti s promjenama životnog stila i davati mi upute o načinu prehrane? Sve što želim su tablete za mršavljenje!

Nema studije o mršavljenju u kojoj autori, uz promjene načina života i prehrane, nisu ispitali i djelovanje lijekova za suzbijanje apetita na liječenje debljine. SVI postojeći preparati za suzbijanje apetita s vremenom gube djelotvornost. Nakon prvobitnog uspjeha u gubljenju kilograma pod njihovim utjecajem, izgubljena se tjelesna masa postupno vraća. Razmatranja životnog stila pomoći će vam pri otkrivanju i promjeni onih obrazaca ponašanja zbog kojih ste možda stekli loše prehrambene navike, a nutricionističke će vas upute upoznati prehrambenim sastavom hrane (za razliku od ljudi, sve se kalorije ne "rađaju" jednake). Obje će vam sastavnice programa mršavljenja pomoći pri gubljenju viška kilograma i održavanju normalne tjelesne težine, no izvjesno je da tablete za mršavljenje dugoročno ne donose rezultate ako ih se ne kombinira s drugima dvjema komponentama. Korištenjem lijekova za smanjivanje tjelesne težine bez podrške drugih sastavnica programa za mršavljenje izlažete se opasnim nuspojavama, a smanjujete mogućnost uspjeha u gubitku viška kilograma.

Suprug me (supruga, otac, majka itd.) stalno nagovara da smršavim, no meni to nikako ne uspijeva. Što biste mi savjetovali?

Vi ste jedina osoba koja može donijeti odluku o tome hoće li i što jesti. Pokušate li držati dijetu zbog nekoga drugoga, vjerojatno ćete kratkoročno i uspjeti. No, takve situacije vrlo često dovode do prehrambenih poremećaja. Nemojte mršavjeti zbog drugih - mršavite zbog sebe.

Ljudi naveliko pričaju o dijetama s čarobnom juhicom i sokom od grejpa. Čak su i neki moji znanci uz njihovu pomoć uspješno smršavjeli. Koliko su takve dijete zdrave i učinkovite?

Smršavjet ćete uz svaki režim prehrane kojim u tijelo unosite manje kalorija no što ih tijekom jednog dana potrošite. No, sama činjenica da određene dijete uzrokuju mršavljenje automatski ne podrazumijeva da su takve dijete i zdrave. Dijeta s čarobnom juhicom i sokom od grejpa s vremenom neminovno dovede do stanja koje nazivamo proteinskom pothranjenošću. Do proteinske pothranjenosti dolazi onda kada je unos proteina nedostatan za potrebe organizma, a posljedice su vrlo ozbiljne. Zbog smanjenog unosa proteina oslabit će proteinska tkiva u tijelu, a od takvih su tkiva sazdani svi mišići i unutarnji organi, uključujući i srce. Naravno da nitko mršavljenjem ne želi izgubiti i dio srčanoga mišića, no upravo se takvo što može dogoditi pri držanju gore navedenih dijeta. Osim toga, prehrambeni režimi takvih dijeta ne opskrbljuju nas s dovoljno vitamina i minerala potrebnih za normalne, svakodnevne aktivnosti. U početku ćete i kratkoročno, međutim, brzinski izgubiti poveći broj kilograma. Takav gubitak tjelesne težine uglavnom potječe od gubitka tekućine. Dijete s čarobnom juhicom i sokom od grejpa trajno vam mogu narušiti zdravlje, a dugoročna im je učinkovitost uglavnom ništavna.

Dijete mi je predebelo. Koje su metode liječenja dostupne i prikladne za djecu?

Dječja je pretilost sve češća i javnozdravstveno alarmantnija pojava. Neka su djeca zbog genetskoga nasljeđa sklonija debljanju, pa će tako djeca jednog debelog roditelja češće patiti od pretilosti, a djeca oba debela roditelja mnogo češće nego djeca roditelja normalne tjelesne težine. Smatra se da je učestalost dječje pretilosti posljedica smanjene tjelesne aktivnosti trenutačnoga najmlađeg naraštaja u odnosu na prethodne. Navedeni čimbenici u kombinaciji sa sve većom tržišnom raspoloživošću ukusne, ali masne hrane doveli su do sve većeg broja pretile djece. Dječja se debljina za sada liječi isključivo povećavanjem tjelesne aktivnosti, smanjivanjem udjela masnoća u prehrani i nastojanjima povezanim uz promjene u ponašanju. Nešto drastičnijim mjerama, poput propisivanja tableta za suzbijanje apetita ili proteinski modificiranih dijeta, pribjegava se isključivo u slučajevima kad su djeca izrazito pretila i zbog pretilosti pate od zdravstvenih poremećaja.

Zašto se pri mršavljenju uvijek savjetuje konzumiranje što manje količine masnoća?

Masnoće su energetski puno bogatije nego ugljikohidrati i proteini. Proteini i ugljikohidrati sadrže oko 4, a masnoće oko 9 kalorija po gramu. Ispitivanja su pokazala i da konzumiranje masnoća ne djeluje na osjećaj sitosti tako učinkovito kao što to čine proteini i ugljikohidrati. Povrh svega, eksperimentalni dokazi govore da pretile osobe teže metaboliziraju masnoće nego osobe normalne tjelesne težine, pa će svu pojedenu masnoću puno prije pohraniti u masne zalihe negoli je iskoristiti kao izvor energije. Iz svih je tih razloga pri mršavljenju i održavanju normalne tjelesne težine najbolje izbjegavati masnoće.

Koje načine mršavljenja posebno preporučujete?

Nijedan program mršavljenja ne bi trebao započeti prije detaljne procjene i liječenja pozadinskih prehrambenih poremećaja. Imperativ se posebno odnosi na poremećaje kompulzivnog prejedanja. Mimo liječenja prehrambenih poremećaja, programi se mršavljenja preporučuju prema indeksu tjelesne mase (ITM):

ITM ispod 30: Pridržavanje određenog dijetnog plana prehrane, promjena životnog stila i tjelovježba. Lijekovi za suzbijanje apetita koriste se samo u posebnim slučajevima (vidi dolje).

ITM iznad 30 (ili iznad 27 sa zdravstvenim tegobama): Liječnički nadzirana, proteinski modificirana ili niskokalorična dijeta s nadomjescima za obroke u kombinaciji s promjenom životnoga stila, nutricionističkim naputcima i tjelovježbom. Uz nabrojane sastavnice programa mršavljenja, pretile se osobe iz ove kategorije mogu obratiti i stručnome dijetetičaru te se na liječničku preporuku poslužiti i medikamentima poput orlistata i sibutramina.

ITM iznad 35 (s ozbiljnim zdravstvenim tegobama) ili iznad 40 bez zdravstvenih tegoba: Ako je pretila osoba iz ove kategorije već bezuspješno pokušala smršavjeti na gore opisanim ili još razrađenijim programima za kontrolu tjelesne težine, u njenu bi slučaju trebalo razmotriti raspoložive načine kirurškoga liječenja pretilosti.

Zadnja izmjena: 22.08.2019.