Djeca s Cushingovim sindromom izložena većem riziku od suicida


Djeca s Cushingovim sindromom izložena većem riziku od suicida

Djeca s Cushingovim sindromom izložena su većem riziku od suicida i drugih mentalnih bolesti kao što su depresija i anksiozni poremećaj, dugo nakon što je njihova bolest uspješno liječena, ukazuje nova studija. Stoga bi liječnici koji vode brigu o djeci s Cushingovim sindromom trebali utvrditi postoji li kod njih neki od znakova mentalne bolesti nakon liječenja.

Naime, u neke djece su se suicidalne misli, depresija, tjeskoba, bijes i razdražljivost pojavili nekoliko mjeseci nakon liječenja, a u druge tek 48 mjeseci nakon liječenja Cushingovog sindroma. Zanimljivo je da se kod odraslih s Cushingovim sindromom, depresija i tjeskoba javljaju prije liječenja i postepeno se smanjuju nakon liječenja.

Cushingov sindrom odnosi se na kliničku sliku suviška kortizola iz bilo kojeg uzroka, a sindrom može biti uzrokovan tumorima nadbubrežne žlijezde ili tumorima u drugim dijelovima tijela koji proizvode višak kortizola. Jednako tako, Cushingov sindrom također može biti uzrokovan tumorom hipofize koji stimulira nadbubrežnu žlijezdu da proizvodi visoke razine kortizola. Liječenje obično uključuje zaustavljanje proizvodnje viška kortizola uklanjanjem tumora.

Dugoročne komplikacije Cushingovog sindroma uključuju pretilost, dijabetes, prijelom kostiju, povišeni krvni tlak, bubrežne kamence i ozbiljne infekcije.

Tipični znaci Cushingovog sindroma su okruglo lice poput mjeseca, abdominalna pretilost s tankim rukama i nogama. Dijagnozu potvrđuje anamneza uzimanja kortikosteroida ili laboratorijski nalaz povišenog kortizola.

Izvor:
Pediatrics