Može li mikrobiom biti ključ za dijagnosticiranje i liječenje raka bilijarnog trakta?
Rak bilijarnog trakta obuhvaća širok raspon invazivnih adenokarcinoma, uključujući karcinom žučnog mjehura i kolangiokarcinom. Kolangiokarcinom, često povezan s lošom prognozom, može se dalje klasificirati kao intrahepatalni kolangiokarcinom (ICC) i ekstrahepatalni kolangiokarcinom.
Prethodne studije pokazale su da gastrointestinalni mikrobiom može korelirati s manifestacijama raka i metaboličkim poremećajima. Isto tako, tehnologija sekvenciranja sljedeće generacije (NGS) istaknula je povezanost između raka bilijarnog trakta i mikrobioma.
U usporedbi sa zdravim osobama, bolesnici s rakom bilijarnog trakta pokazuju povećane razine Enterobacteriaceae i snižene razine Faecalibacterium, Clostridia i Coprococcus.
Intrahepatalni kolangiokarcinom povezan je s višim razinama bakterija Lactobacillus, Actinomyces, Alloscardovia i Peptostreptococcaceae.
Genomske studije su ukazale na prisutnost Streptococcus, Enterococcus, Bacteroides, Klebsiella i Pyramidobacter unutar bilijarne mikroflore. Ove bakterije igraju značajnu ulogu u nastanku kolangiokarcinoma; stoga bi se ti mikrobi mogli koristiti kao biomarker za to stanje.
Ekstrahepatični kolangiokarcinom povezan je sa smanjenom razinom Nesterenkoniae, ali s obiljem Methylophilaceae, Prevotella, Fusobacterium, Actinomyces, Helicobacter pylori i Novosphingobium.
Dugotrajna upala igra ključnu ulogu u razvoju raka žučnog mjehura, koji također utječe na bilijarni trakt. Rizik od raka žučnog mjehura povećava se u prisutnosti bakterijskih infekcija, koje bi mogle izazvati kroničnu upalu, kancerogene toksine i proizvodnju metabolita.
Fusobacterium nucleatum i Escherichia coli dominantne su vrste identificirane u žuči pacijenata s rakom žučnog mjehura. Prisutnost Salmonellae typhi u žučnom mjehuru također može utjecati na nastanak raka žučnog mjehura.
Iako je imunoterapija čest pristup liječenju malignih tumora, valja istaknuti, da na njezinu učinkovitost značajno utječu crijevna flora i čimbenici okoliša. Mnoga su istraživanja pokazala da mikrobiom crijeva utječe na odgovor na inhibitore imunoloških kontrolnih točaka (ICI).
Osovina jetra-žučna kiselina-mikrobiota igra ključnu ulogu u gastrointestinalnoj karcinogenezi. Stoga bi se različite promjene u koncentracijama žučnih kiselina u plazmi mogle koristiti kao potencijalni dijagnostički biomarkeri za razlikovanje kolangiokarcinoma od benignih žučnih bolesti te zdravih pojedinaca.
Izvor:
Microorganisms